FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

Više od polovice kredita u 2004. odobrile tri banke

ZAGREB, 8. srpnja 2005. (Hina) - Više od polovice kredita u 2004.odobrile tri banke
ZAGREB, 8. srpnja 2005. (Hina) - Više od polovice kredita u 2004. odobrile tri banke

HINA - Financijski servis

Hrvatske su banke tijekom prošle godine odobrile 141,07 milijardi kuna kredita ili 17,17 posto više nego u prethodnoj godini, pri čemu je 62,8 milijardi kuna kredita (porast od 23,17 posto) plasirano stanovništvu, a 58,88 milijardi kuna (porast od 11,96 posto) hrvatskom gospodarstvu.

Prema podacima iz posebnog izdanja Privrednog vjesnika "Banke", u ukupnom iznosu prošle godine odobrenih kredita najveće udjele imaju Zagrebačka banka (ZABA), Privredna banka Zagreb (PBZ) te Erste & Steiermaerkische bank (ESB) - koje su odobrile 76,33 milijarde kuna kredita ili oko 54 posto.

U kreditiranju je lani ZABA stanovništvu odobrila 16,67 milijardi kuna, a gospodarstvu 14,45 milijardi kuna kredita, odnosno ukupno 31,7 milijardi kuna ili 15,8 posto više nego u 2003. Na ZABA-u tako otpada više od 22 posto ukupno plasiranih kredita u prošloj godini.

Slijedi PBZ, s 11,38 milijardi kuna kredita plasiranih stanovništvu te 8,95 milijardi kuna kredita gospodarstvu.

Po iznosu kredita odobrenih gospodarstvu, sa 7,27 milijardi kuna, na trećem je mjestu ESB, koja je građanima odobrila 6,5 milijardi kuna kredita. No, treće mjesto po kreditima stanovništvu zauzima Raiffeisenbank Austria (RBA), sa 7,5 milijardi kuna. Ta je banka poduzetnicima pak prošle godine plasirala kredita u iznosu od 5,15 milijardi kuna.

Te četiri banke zauzimaju i vodeća mjesta po prošlogodišnjim depozitima. Hrvatske su banke u 2004. godini ukupno prikupile 139,22 milijarde kuna depozita - 91,07 milijardi kuna od građana, 45,12 milijardi kuna od privrede, a 3,02 milijarde kuna od države.

Pritom se najveći dio ukupnih depozita, 27,5 posto ili 38,4 milijarde kuna odnosi na ZABA-u, koju slijede PBZ sa 27,77 milijardi kuna (oko 20 posto), RBA sa gotovo 14 milijardi kuna (10 posto) te ESB s 13,5 milijardi kuna (9,7 posto) depozita.

U štednji građana ZABA sa 26,86 milijarde kuna ima još veći udio - od gotovo 30 posto, dok je udio PBZ-a, s 19,3 milijarde kuna, 21 posto. ESB je pak prikupila 9,7 posto ili 8,8 milijardi kuna štednje građana, dok je RBA na četvrtom mjestu sa 7,45 milijardi kuna ili udjelom od oko 8 posto.

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙