Oporba je suglasna da je Vlada predloženim rebalansom, kao i samim proračunom, dokazala nesposobnost u fiskalnoj politici, da pokazuje nerazvojnu orijentaciju, da socijalni mir kupuje politikom "pukog preživljavanja", odnosno ulaganjem u potrošnju umjesto u razvoj.
U kritikama je prednjačio Slavko Linić (SDP), prozvavši Vladu da je kapitulirala u bitci sa 'sivom ekonomijom' i reformama, da cijeli proračun koristi samo na potrošnju.
"Vlada samo nemoćno promatra kako potrošnja razara sredstva poreznih obveznika, nema ni želju ni sposobnosti razvijati Hrvatsku", ocijenio je.
"Vidi se da Vlada nema ideje kuda gospodarski ide, što su joj prioriteti", smatra i Vesna Pusić (HNS/PGS), uvjerena da je osnovna karakteristika rebalansa smanjenje razvojne komponente i povećanje potrošnje.
Oporba proziva Vladu da ležerno prelazi preko činjenice da je početkom godine zabrinjavajuće usporen gospodarski rast (tek 1,8 posto), da rast BDP-a pada iz godine u godinu.
"Neka Vlada kaže je li to pokretanje Hrvatske", rekao je Tonči Tadić (HSP), koji Vladu proziva i da proračun temelji na fantazijama.
"Netko zafantazira gospodarski rast i onda se na temelju tog rasta predlaže proračun", kazao je.
IDS-ovac Damir Kajin rebalans smatra iznuđenim, lošom porukom za hrvatsko gospodarstvo, a posebno za posrnulo zdravstvo koje je, kaže, rebalansom oštećeno za 226 milijuna kuna.
Oporbene je prozivke odbacio ministar financija Ivan Šuker, ustvrdivši da Vlada nastavlja razvojne procese i potrebne reforme, da će tome uvelike pomoći i pozitivni gospodarski trendovi u zadnja tri mjeseca.
Njegovo mišljenje dijeli i saborski HDZ - Šime Prtenjača koji tvrdi da rebalans ne ugrožava ni socijalnu, ni ekonomsku, ni razvojnu politiku, već da osigurava njihovu stabilnost, kao i stabilnost cijena, inflacije i ostalih kretanja u društvu.
Nakon rasprave po klubovima, Sabor je počeo pojedinačnu raspravu o predloženom rebalansu, koja bi, po 'projekcijama' predsjednika Sabora Vladimira Šeksa, mogla potrajati i iza ponoći.