FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

Akcija poboljšanja efikasnost intelektualnog kapitala

ZAGREB, 15. lipnja 2005. (Hina) - Hrvatsko gospodarstvo stvara maludodanu vrijednosti i tvrtke gotovo ne vode računa kako motiviratizaposlene da povećaju efikasnost, a iskustvo iz 20-ak tvrtki u kojimaje proveden program unapređivanja i praćenja intelektualnog kapitalapokazuje da se efikasnost u njima povećala za najmanje pet do desetposto.
ZAGREB, 15. lipnja 2005. (Hina) - Hrvatsko gospodarstvo stvara malu dodanu vrijednosti i tvrtke gotovo ne vode računa kako motivirati zaposlene da povećaju efikasnost, a iskustvo iz 20-ak tvrtki u kojima je proveden program unapređivanja i praćenja intelektualnog kapitala pokazuje da se efikasnost u njima povećala za najmanje pet do deset posto.

Istaknuo je to na današnjoj konferenciji za novinare predsjednik Zajednice za unapređenje intelektualnog kapitala Hrvatske gospodarske komore (HGK) Ante Pulić.

Stoga je HGK u suradnji s Centrom za intelektualni kapital (C.I.K.) pokrenula akciju povećanja nacionalnog intelektualnog kapitala, čija je provedba započela početkom lipnja ove i trajat će do sredine iduće godine.

Do kraja lipnja trebaju se prijaviti tvrtke zainteresirane za akciju, a Pulić smatra da će bez većih problema ostvariti cilj da se u svakoj županiji u najmanje dvije tvrtke provede program unapređenja efikasnosti poslovanja.

Program, koji tvrtke košta 40 tisuća kuna, usmjeren je na edukaciju zaposlenih, na analizu stanja intelektualnog kapitala, na unapređenje sposobnosti zaposlenih, a u drugom se dijelu, uz poseban software, omogućuje kontinuirano mjerenje efikasnosti.

Tvrtke u kojima efikasnost pada uglavnom ništa ne čine, jer ni ne mjere efikasnost, kazao je Pulić.

Kao primjere tvrtki u kojima, unatoč rastu ukupnih prihoda i dobiti, pada efikasnost naveo je Luru, Jamnicu ili Ledo.

S druge strane, iznosi primjer pulskog Uljanika u kojem se program povećanja efikasnosti provodi od 2000., a od tada je vrijeme potrebno za izgradnju broda prepolovljeno.

Veliki potencijal za povećanje efikasnosti imaju zdravstvo, ili državne tvrtke, kao Hrvatska željeznica, Hrvatske pošte i druge, kaže Pulić.

Upozorio da je hrvatsko gospodarstvo stvara malu dodanu vrijednost, da je u prošloj godini zabilježilo porast vrijednost od 9 posto u odnosu na godinu prije, što je najniže u proteklih nekoliko godina, a efikasnost je minimalno povećana, odnosno stagnira.

Kao županije koje su ostvarile najveći porast dodane vrijednosti, od 21 posto, te porast efikasnosti od 15 posto, navodi Primorsko-goransku i Zadarsku županiju. Tako je, kaže, Primorska-goranska županija pretekla Istarsku i sada je druga po masi stvorene vrijednosti (nakon Zagreba).

Iznio je i primjer turizma, za koji je ocjenjivano da je zabilježio "najuspješniju sezonu od osamostaljenja", dok podatci pokazuju da je turizam u 2004. ostvario rast dodane vrijednosti od tek jedan posto, a efikasnost je pala za 6 posto.

Pulić je apelirao i da se pri Ministarstvo gospodarstva, ili Državnom uredu za strategiju razvoja formira poseban odjel koji bi se bavio intelektualnim kapitalom. Naime, kao jedan od razloga niske efikasnosti navodi i nekorištenje resursa koje hrvatsko gospodarstvo ima, a to su zaposleni i ljudski potencijal.

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙