To bi, kako se navodi, bili fantastični rezultati da nema strmoglavog pada vrijednosti dolara u 2004. godini. Naime, da je pad vrijednosti dolara glavni generator rasta BDP-a po stanovniku pokazuje i prikaz godišnje efikasnosti intelektualnog kapitala u gospodarstvu Hrvatske. Tu je zapravo pokazano realno stanje - dok BDP po stanovniku vrtoglavo raste stvaranje vrijednosti po uloženoj novčanoj jedinici stoji zapravo na mjestu.
Grad Zagreb i dalje dominira visinom BDP-a po stanovniku i polako se približava brojci od 24.000 dolara po stanovniku, dok najveći porast BDP-a po stanovniku bilježi Sisačko-moslavačka županija, navodi se u izvješću.
U izvješću stoji i kako efikasnost stvaranja vrijednosti u hrvatskom gospodarstvu tapka na mjestu, odnosno, četiri godine za redom na jednu kunu uloženu u zaposlene ostvaruje se isti prinos, oko 2,30 kuna.
Upravo je to ono što treba zabrinjavati gospodarstvenike i političke garniture, kaže se u izvješću.
Analiza poslovnih rezultata 68.981 tvrtki koje svoja godišnja izvješća dostavljaju Fina-i pokazuje da su rezultati poslovanja hrvatskog gospodarstva u 2004. dvojaki. S jedne strane stvaranje dodane vrijednosti povećano je za 10 posto prema godini ranije, no to je u zadnje tri godine najmanje povećanje. S druge pak strane, efikasnost je porasla tek za dva posto pa se tako nastavlja višegodišnji trend stagnacije.
Grad Zagreb i dalje je sa više od 52 posto udjela predvodnik hrvatskog gospodarstva kako u masi stvorene vrijednosti tako i po efikasnosti. Do sada drugo gospodarstvo po snazi - Istarsko, posustaje jer povećanja stvorene vrijednosti u odnosu na 2003. godinu gotovo i nema, a zabilježen je i pad efikasnosti.
U 2004. godini, po masi stvorene vrijednosti najveće gospodarstvo postaje ono u Primorsko-goranskoj županiji u kojem je dodana vrijednost porasla 21 posto, a efikasnost intelektualnog kapitala 14 posto.
Podaci o poslovanju bankarskog sektora pokazuju da taj sektor u prošloj godini bilježi minimalan rast - dodana vrijednost povećana je svega za 3 posto, a efikasnost minimalnih 0,50 posto.
No unatoč takvom rezultatu njihova je ukupna efikasnost još uvijek daleko iznad europskog prosjeka.
Što se tiče poslovanja banaka nekih posebnih promjena nema jer čitavih 75 posto ukupne vrijednosti koja se stvara u bankarskom sektoru ostvaruju 6 najvećih banaka.
Među najvećim bankama nema iznenađenja u redosljedu - na prva dva mjesta su Zagrebačka banka i PBZ čija efikasnost intelektualnog kapitala (ICE) iznosi 3,90, odnosno 4,28.
U grupi srednje velikih banaka po stvaranju vrijednosti Štedbanka i dalje, već šestu godinu zaredom ostaje najefikasnija u Hrvatskoj s ICE 12,03, dok je među najmanjim bankama po stvaranju vrijednosti značajan rezultat ostvarila Samoborska banka.
(Hina) xtp ydb