HINA - Financijski servis
Hrvatsko gospodarstvo u 2004. godini, ukupno gledajući, četvrtu godinu zaredom, poslovalo je pozitivno, s konsolidiranim pozitivnim financijskim rezultatom od 9,76 milijardi kuna, pokazuje Analiza financijskih rezultata poslovanja poduzetnika Republike Hrvatske u 2004. godini, koju je provela Financijska agencija (FINA), a danas je predstavljena u Zagrebu.#
Od 68.981 poduzetnika, koji su Financijskoj agenciji, prema zakonskoj obvezi, predali financijska izvješća za 2004., njih 47.871 ili 69,4 posto poslovalo je s dobiti poslije oporezivanja u ukupnom iznosu od 22,8 milijardi kuna. To je za 18,1 posto veća neto dobit nego u prethodnoj godini.
Istodobno je poslovnu 2004. s gubitkom, u ukupnom iznosu nešto većem od d 13 milijardi kuna, završilo 21.110 poduzetnika ili njih 30,6 posto. Taj je gubitak u odnosu na 2003. veći za 19,8 posto.
Tako je ukupni saldo hrvatskog gospodarstva u 2004. pozitivan i iznosio je 9,76 milijardi kuna.
U odnosu na godinu prije to je bolji rezultat za 2,1 milijardu kuna ili za 27,8 posto.
Ukupni prihodi poduzetnika u 2004. iznosili su 484,1 milijardu kuna, što predstavlja povećanje za 9,9 posto u odnosu na 2003.
Istodobno su ukupni rashodi, ostvareni u iznosu od 470,5 milijardi kuna, zabilježili porast za 9,7 posto.
Najveća pozitivna razlika dobiti i gubitka ostvarena je u području prijevoza, skladištenja i veza i iznosila je 3,68 milijardi kuna. Na drugom mjestu je poslovanje nekretninama i iznajmljivanje s ukupnim pozitivnim saldom od 1,96 milijardi kuna te trgovina na veliko i malo koja je "u plusu" od 1,86 milijardi kuna.
Najveći gubitak od 2,51 milijardi kuna zabilježen je u proizvodnji prijevoznih sredstava, a u proizvodnji metala i proizvoda od metala on je iznosio 408,43 milijuna kuna. Poljoprivreda, lov i šumarstvo, djelatnosti u koje se slijeva znatan iznos državnih potpora i subvencija, 2004. godinu završile su s gubitkom od 186,32 milijuna kuna.
U prerađivačkoj industriji, tradicionalnoj hrvatskoj gospodarskoj uzdanici, u 2004. zabilježen je nastavak negativnog trenda. Tako je, primjerice, za naše prilike značajna prehrambena industrija, smanjila konačni pozitivni rezultat sa 1,1 milijardi kuna u 2003. na 925,5 milijuna kuna u 2004. godini.
Analitičari FINE stoga upozoravaju da prerađivačka industrija kao cjelina gubi svoju prijašnju važnost u hrvatskom gospodarstvu, zbog sve manje brojčane zastupljenosti poduzetnika kao i zbog slabijih rezultata njihova poslovanja.
Promatrano po županijama, u njih 12 ukupni rezultati su pozitivni, a u 9 negativni. Najbolji konsolidirani financijski rezultat odnosno dobit od 9,54 milijardi kuna ostvarili su poduzetnici s područja Grada Zagreba. Slijede poduzetnici iz Karlovačke županije s "plusom" od 303 milijuna kuna te iz Zagrebačke županije s pozitivnom bilancom od 294 milijuna kuna.
Poslovno najmanje uspješni su, ukupno gledajući, u 2004. bili poduzetnici s područja Splitsko - dalmatinske županije s negativnim financijskim rezultatom od 1,05 milijardi kuna te iz Primorsko - goranske županije, gdje je gubitak iznosio nešto više od 1 milijarde kuna.
Podaci o teritorijalnoj distribuciji poduzetnika u Republici Hrvatskoj pokazuju da su oni izrazito neravnomjerno raspoređeni. Tako je u Gradu Zagrebu u 2004., poslovalo 34 posto od ukupnog broja poduzetnika u Hrvatskoj, sa 39 posto ukupno zaposlenih.
Daleko iza, sa 10,5 postotnim udjelom broja poduzetnika i 8,3 posto zaposlenih, slijede Splitsko - dalmatinska županija te Primorsko - goranska županije sa 9,3 posto poduzetnika i 7,2 posto zaposlenih.
Analitičari FINE ipak upozoravaju da se stvarna aktivnost poduzetnika ostvaruje na području širem od njihova administrativnog sjedišta pa se primjerice velika javna i državna poduzeća administrativno vode u Gradu Zagrebu i njihovi se rezultati pribrajaju toj administrativnoj jedinici, a ne i u svima jedinicama u kojim oni obavljaju djelatnost.