Takva je odredba, kazao je premijer Ivo Sanader, sukladna s međunarodnom Konvencijom o zaštiti prava i temeljnih sloboda po kojoj se sloboda mirnog okupljanja može ograničiti radi interesa državne sigurnosti.
Utvrđivanje pojasa od sto metara uz objekte četiriju najvažnijih institucija objašnjava se i potrebom osiguranja najvišeg stupnja zaštite i sigurnosti pojasa na kojem se nalaze ti objekti.
Takve su izmjene, ističe Sanader, podržali i socijalni partneri.
Izmjenama se pak mirno okupljanje i javni prosvjedi dopuštaju u blizini spomenika kulture, što do sada nije bio slučaj.
Kurirska služba nije poštanska usluga po definiciji, rekao je ministar prometa Božidar Kalmeta predstavljajući izmjene Zakona o pošti.
Kurirske se usluge definiraju kao usluge s dodanom vrijednošću, što, uz brži prijenos, podrazumijeva praćenje poštanske pošiljke u prijenosu, njeno uručenje u dogovorenom roku, postupanje po naknadnom zahtjevu pošiljatelja i slično.
Rezervirane poštanske usluge, odnosno usluge prijama, prijenosa i uručenja pismovnih pošiljki mogao bi, predviđa se, obavljati jedino javni operater (Hrvatska pošta).
Vlada je danas prihvatila i Strategiju gospodarenja otpadom, a njeni su temeljni ciljevi smanjiti količinu otpada, potaknuti njegovo recikliranje i preradu, izgraditi 21 regionalni centar gospodarenja otpadom.
Na sljedećim redovnim lokalnim izborima građani će općinske načelnike, gradonačelnike i župane birati izravno, predviđa istoimeni zakonom koji je Vlada danas utvrdila.
Za njihov izbor uvelike su preslikana pravila koja vrijede za izbor predsjednika države, pa se tako spomenuti dužnosnici biraju većinskom izbornom metodom, a izabran bi bio kandidat koji dobije više od 50 posto glasova birača izašlih na izbore.
Ne pođe li to za rukom ni jednom, izbori bi se ponovili nakon 14 dana, a u drugi krug idu dva kandidata s najviše osvojenih glasova.
Kandidati bi svoju kandidaturu morali poduprijeti određenim brojem potpisa, od sto za općinskog načelnika do 2.000 potpisa za župana i zagrebačkog gradonačelnika.
Uređuje se i financiranje izborne promidžbe, a Vlada predlaže da ju kandidati financiraju iz vlastitih sredstava, te darova domaćih fizičkih i pravnih osoba.
Kao i za predsjednika države uvela bi se praksa 'polaganja računa' o visini i izvorima prikupljenih sredstava.
U slučaju prijevremenih lokalnih izbora primjenjivala bi se važeća zakonska pravila za lokalne izbore.
Vlada je formalizirala svoje ranije najave i predložila da Državno izborno povjerenstvo bude profesionalno, odnosno stalno tijelo.
Povjerenstvo bi imalo predsjednika kojega bi birao Hrvatski sabor na temelju provedenog javnog poziva, dva potpredsjednika i dva člana od kojih bi po jednoga predlagala parlamentarna većina, a po jednoga parlamentarna manjina.
Mandat bi im trajao osam godina, ne bi smjeli biti članovi političkih stranaka, a imali bi status državnih dužnosnika.
Uz poslove oko provedbe izbora, DIP bi dobio i aktivnu ulogu u kreiranju izbornih zakona, a vodio bi i brigu o popisima birača.
Izmjenama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, Vlada predlaže uvođenje instituta velikih gradova. Taj bi status dobili gradovi s više od 40.000 stanovnika, a preuzeli bi dio poslova županija, posebice oko izdavanja dozvola za građenje.
Vlada predlaže da se u sve jedinice, pa i one najmanje, vrati ranije ukinuto poglavarstvo.