FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

Skup o naftnom gospodarstvu: vrijeme jeftinih energenata iza nas

ZAGREB, 4. srpnja 2005. (Hina) - Vrijeme jeftinih energenata i jeftineenergije je iza nas i cijene energenata zauzet će veliki dio uproračunima kućanstava, ocijenio je danas predsjednik Znanstvenogvijeća za naftu i ujedno član Uprave Ine Mirko Zelić na skupu "Naftnogospodarstvo svijeta danas", koji je organiziralo Znanstveno vijeće zanaftu HAZU i Hrvatska udruga naftnih inženjera i geologa.
ZAGREB, 4. srpnja 2005. (Hina) - Vrijeme jeftinih energenata i jeftine energije je iza nas i cijene energenata zauzet će veliki dio u proračunima kućanstava, ocijenio je danas predsjednik Znanstvenog vijeća za naftu i ujedno član Uprave Ine Mirko Zelić na skupu "Naftno gospodarstvo svijeta danas", koji je organiziralo Znanstveno vijeće za naftu HAZU i Hrvatska udruga naftnih inženjera i geologa.

Naglasivši da je sadašnja visoka cijena nafte svojevrsno upozorenje, Zelić podsjeća da je uvijek u povijesti naftne industrije nakon razdoblja visokih cijena uslijedio razvoj, posebice sofisticiranih tehnologija za otkrivanje novih rezervi nafte i plina.

Sadašnje visoke cijene nafte najverovatnije su izazvane i burzovnim špekulacijama, a tu tvrdnju potkrepljuje istraživanje podataka o kupovinama nafte za naftne pričuve Sjedinjenih američkih država (SAD), rekao je dopredsjednik Vijeća Zlatko Hill. Lani je, kaže, proizvedeno 100 milijuna tona nafte više nego što je potražnja u svijetu.

Ustvrdio je da danas na nafti najviše zarađuju industrijski razvijene zemlje zapada.

Struktura potrošnje energenata u svijetu je takva da 37 posto od ukupne potrošnje otpada na naftu, 24 posto na plin, 26 posto na ugljen, sedam posto na nuklearnu energiju, a šest posto na hidroenergiju, rekao je Josip Sečen.

Trenutni nivo proizvodnje omogućuje da poznate utvrđene zalihe nafte crpimo još 42 godine, a uključe li se u to i procijenjene zalihe, crpljenje bi moglo biti produženo do 108 godina. Vremenski raspon crpljenja poznatih zaliha plina je od 67 do 108 godina, iznio je Sečen. Dodao je da ima još uvijek velikih neotkrivenih količina nafte u Kaspijskom bazenu, a velika neotkrivena nalazišta su i u južnoj Americi, te zapadnoj Africi.

Tim neotkrivenim zalihama nafte treba dodati i otkrivene velike količine teške nafte, koja se ne crpi zbog velikog postotka sumpora, kao i količine nafte iz škriljevca, kazao je Sečen, dodajući da je dosad proizvedeno u svijetu 131 milijarda prostornih metara nafte, a za proizvodnju je još ostalo 183 milijarde prostornih metara nafte.

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙