Govoreći na okruglom stolu u Splitu o prostornom planiranju i tržištu nekretnina u procesu pridruživanja Hrvatske Europskoj uniji, Mihaljek je naglasio da su inozemna ulaganja u nekretnine među članicama EU neograničena, dok u Hrvatskoj trenutno stranci mogu kupovati samo kuću za odmor, i to jednu. Nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju i u Hrvatskoj će se nekretnine moći neograničeno kupovati, istaknuo je Mihaljek.
Podsjetio je da su zemlje kandidati za EU tražile - i dobile - prijelazna razdoblja za kupovanje nekretnina te slobodno kretanje kapitala i radnika.
Dugoročno je za Hrvatsku korisna postupna liberalizacija tržišta nekretnina jer ono što jučer nije imalo vrijednost danas je i te kako ima, a to znači i oživljavanje lokalnih zajednica. No, treba voditi računa jer pretjerana izgradnja može dovesti do smanjene privlačnosti hrvatskog Jadrana, kazao je uz ostalo Mihaljek.
Direktorica Instituta za javne financije u Zagrebu Katarina Ott smatra da integracija Hrvatske u Europu kontinuirano postoji te da, bez obzira na trenutačno stopiranje hrvatskog pristupa EU, energično treba raditi na reformama.
Pridruživanje EU je najbolje rješenje za Hrvatsku, ali bez reformi i političke stabilnosti takvo bi pridruživanje moglo imati i kontraefekt, bar u nekim segmentima, kazala je Ott dodavši da Hrvatskoj treba brža liberalizacija ne samo na tržištu nekretnina nego i, primjerice, brodogradnji, poljoprivredi... A za sve je ključna provedba propisa neovisno o tome radi li se o strancu ili domaćem, kazala je.
Jasenka Kranjčević iz Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva ustvrdila je da jedinice lokalne samouprave, kojih je danasviše od 500, nisu uspjele uspostaviti kontrolu nad prostorom. Porasla je bespravna izgradnja, potpuno su nesređeni vlasnički odnosi, u primjeni su stari planovi... U razvijenim zemljama, kazala je, javnost sudjeluje u izradi prostornih planova od samih prijedloga, dok se u Hrvatskoj on daje na javnu raspravu tek kad se izradi prijedlog. Smatra bitnim sudjelovanje Hrvatske na međunarodnim projektima prostornog planiranja te postojanje međunarodno usporedivih prostornih podataka.
Okrugli stol organizirao je Institut za javne financije i Zaklada Fridrich Ebert iz Zagreba u suradnji sa Ekonomskim fakultetom Sveučilišta u Splitu.