Zapadni je Balkan u usporedbi sa srednjom i istočnom Europom i te kako privlačna alternativa, posebno u sektoru automobilskih dijelova i prehrambenih proizvoda, a troškovi ulaganja još su relativno povoljni, istaknuo je AWO.
Zapadni je Balkan tržište sa 150 milijuna potrošača i nudi u usporedbi s istočnom i srednjom Europom u prvom redu niže troškove osnivanja poduzeća, visoku kvalitetu radne snage i strateški povoljan položaj, primijetio je ravnatelj bečkog ureda MIGA Dermot Coffey.
Doduše, te prednosti treba odmah iskoristiti jer će iz godine u godinu troškovi ulaska na to tržište sve više rasti, upozorava on. Studija MIGA-e za zapadni Balkan pokazala je da su plaće, cijene nekretnina i troškovi energije u toj regiji do 60 posto niži nego, primjerice, u Mađarskoj i Češkoj.
U sektoru prehrambenih proizvoda poduzeća mogu pojačano koristiti mogućnosti prerade voća i povrća, kao što je slučaj s jagodama u Srbiji i začinskog bilja u Albaniji, dok je u automobilskom sektoru prednost blizina proizvođača motornih vozila u srednjoj Europi, objasnio je Coffey.
Za austrijska su poduzeća zemlje zapadnog Balkana, uključujući Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Hrvatsku, Makedoniju i Srbiju i Crnu Goru, već sada izvozno tržište u usponu i važna ciljna regija za ulagače, ocijenio je stručnjak AWO-a za jugoistočnu Europu Franz Roessler. Austrijski izvoz na zapadni Balkan porastao je u 2004. za 16 posto na oko dvije milijarde eura dok je uvoz porastao za 43 posto na 780 milijuna eura.
Austrija je po AWO-u već sada vodeći ulagač na zapadnom Balkanu s investicijskim volumenom od oko 3,5 milijardi eura. Austrijska su poduzeća dosad najviše uložila u Hrvatsku, oko 2,5 milijarde eura. Slijede Bosna i Hercegovina, Srbija i Crna Gora, Albanija i Makedonija.
Za potrebe izrade studije "Western Balkans Benchmarking and Sector Competitiveness Study" autori su razgovarali s aktualnim ulagačima u zemljama zapadnog Balkana a uspoređivani su troškovi, rizici i ostale prednosti i nedostaci zemalja u regiji.