Kako se prognoze za američko gospodarstvo i Fedova politika kamatnih stopa razilaze, stručnjaci upozoravaju na potencijalno destabilizirajuće ekonomske neravnoteže.
Greenspan, kojem mandat istječe u siječnju nakon 18 godina na čelu Feda, imat će priliku u četvrtak u govoru pred Kongresom raščistiti konfuziju oko toga kako će pokušati sigurno upravljati između 'hridina'. Financijska tržišta pozorno će ga slušati kako bi utvrdila jesu li njihove oklade da će Fed uskoro zaustaviti svoju kampanju podizanja američkih kamatnih stopa i nadalje mudre.
Na površini, američko gospodarstvo izgleda posve u redu. U prvom ovogodišnjem tromjesečju poraslo je na godišnjoj razini za 3,5 posto, tek neznatno niže nego u zadnjem lanjskom tromjesečju a njegov rast ekonomisti smatraju održivim u dugom roku bez inflacije. Iako je rast zaposlenosti oštro usporio u svibnju, dužnosnici Feda mogu se tješiti dugoročnim trendom na tržištu rada koji pokazuje da je rast zaposlenosti dovoljno snažan da se postupno smanjuje nezaposlenost.
No, ekspanzija je dosad bila izrazito neravnomjerna - tržište nekretnina doživljava 'boom', dok industrijski sektor nije u stanju kreirati radna mjesta i mogao bi uskoro bilježiti usporavanje aktivnosti.
"Dobivamo prilično raznoliko signale", smatra Martin Baily iz Instituta za međunarodno gospodarstvo. On zaključuje da raznoliki podaci ne iznenađuju u gospodarstvu koje nakon brzog rasta u fazi oporavka ulazi u znatno zreliju fazu.
Sve više analitičara očekuje da će američko gospodarstvo umjereno rasti, no neki se zabrinjavaju zbog nekih problematičnih signala. Analitičari s UCLA, koji su vrlo rano predvidjeli recesiju u 2001., smatraju da bi do još jednog gospodarskog usporavanja moglo doći iduće godine.
Greenspanov govor dolazi u trenutku uzleta na tržištu obveznica, koji je spustio kamatne stope na najnižu razinu u zadnjih 14 mjeseci, ispod četiri posto. Pad dugoročnih kamatnih stopa događa se unatoč rastu ključne kamatne stope u SAD-u, za prekonoćne pozajmice na tri posto, što je i sam Greenspan priznao da ne može objasniti.
Financijska tržišta su podijeljena oko toga je li pad dugoročnih kamatnih stopa ukazuje na predstojeću gospodarsku slabost kao što povijest sugerira ili označava prekomjerne ekonomske stimulanse koji bi mogli potaknuti rast inflacije ili još više napuhati mjehurić na tržištu nekretnina što bi negativno utjecalo na gospodarstvo.
Greenspan je početkom tjedna rekao da je pad dugoročnih kamatnih stopa rezultat 'novih sila' na međunarodnom tržištu. Zatim je ponudio i odbacio čitav niz različitih objašnjenja.
"Zaista je zanimljivo kada predsjednik Feda kaže: 'Hej, zaista ne znam što se događa s kamatnim stopama", kaže Baily. "Ako ništa drugo, barem je iskren oko toga".
"Ono što tržište obveznica govori Fedu i ulagačima jest da deflacija, a ne inflacija, ostaje primarnim dugoročnim ekonomskim rizikom", smatra David Rosenberg, ekonomist pri Merrill Lynchu.