Oko 300 članova Parlamentarne skupštine OESS-a na 14. godišnjem zasjedanju razmatra rješavanje sukoba u Nagorno Karabahu, Abhaziji i Moldaviji, jačanje poštivanja ljudskih prava i razvijanje demokracije te borbu protiv terorizma, trgovine ljudima, oružjem i drogom.
Parlamentarci zemalja OESS-a, koji okuplja 55 članica, razgovaraju i o reformi organizacije čiji su temelji postavljeni prije 30 godina u doba Hladnog rata, a danas se treba prilagoditi novim uvjetima i dati odgovore na nova globalna i regionalna pitanja i krize.
Hrvatsku na zasjedanju, koje se održava od 1. do 5. srpnja, predstavlja izaslanstvo Hrvatskog sabora pri Parlamentarnoj skupštini OESS-a koje vodi Tonino Picula (SDP), a članovi su Mario Zubović i Gordan Jandroković, obojica iz HDZ-a.
Hrvatska, bez obzira što u njoj djeluje Misija OESS-a, na ovom zasjedanju nije predmet rasprave, nego subjekt rješavanja pitanja kojima se bavi ova organizacija posvećena sigurnosti i ljudskim pravima, rekao je Picula.
Od tema s dnevnog reda zasjedanja, Picula izdvaja reformu OESS-a koji je dospio u krizu rada te se treba prilagoditi stanju u svijetu nakon Hladnog rata.
"Danas se utjecaj jedne multilateralne organizacije ne osigurava brojem članova i dužinom tradicije nego sposobnošću da se prilagode novim političkim uvjetima i tu OESS prolazi ili pada", rekao je u nedjelju Picula hrvatskim novinarima.
O potrebi reforme svjedoči i činjenica da u dva prošla navrata skupovi OESS-a nisu uspjeli rezultirati završnom deklaracijom jer je poneka zemlja izdvajala mišljenje i blokirala rad cjelokupne organizacije.
"Time je u vrlo zaoštrenoj formi postavljeno pitanje reforme procesa odlučivanja u OESS-u. Treba napustiti princip konsenzusa, odnosno usvojiti donošenje odluka kvalificiranom većinom ili treba inaugurirati tzv. metodu konsenzus manje jedan", izjavio je Picula. "Zatim se postavlja pitanje na što politički staviti naglasak, nastaviti inzistirati na tri košare - političko-sigurnosnoj, gospodarskoj i dimenziji ljudskih prava - ili se posvetiti samo jednoj", dodao je.
OESS treba prije svega odgovoriti na šire pitanje je li njegova aktualna kriza, kriza funkcioniranja ili kriza identiteta.
Ako se radi o funkcioniranju, OESS bi do kraja godine trebao dati prijedloge koji bi riješili probleme odlučivanja ili donošenja proračuna, a ako se radi o krizi identiteta onda na nju odgovore trebaju ponuditi skupovi ove organizacije, smatra Picula.
Picula je kazao da na zasjedanju nije čuo niti jednog relevantnog sugovornika koji se zalaže za gašenje OESS-a, naglašavajući da to govori koliko se i dalje ovaj forum smatra značajnim, ali se odgovori na pitanja reformi još traže. "Sudeći po raspravama koje smo imali prilike pratiti u ova dva dana za sada je to više tapkanje na mjestu nego sugeriranje nekog konkretnog odgovora", rekao je on.
Hrvatska je jedna od 16 zemalja u kojima OESS ima terensku misiju, koja traje od 1996. godine, što potiče njezin interes za reformu Organizacije.
"To je najzapadnija misija OESS-a i mnogi postavljaju pitanje ima li ona smisla i svrhe u jednoj zemlji koja ima kandidacijski status i čeka na početak pregovora s Europskom unijom", rekao je Picula.
Picula smatra da, unatoč dilemama, Misija OESS-a može biti dobar partner hrvatskim vlastima u rješavanju pitanja poput povratka izbjeglica, reforme pravosuđa i možda i medijskog zakonodavstva, izgradnji civilnog društva i regionalnoj suradnji za koje je i sama zainteresirana, a što očekuje i Europska unija.
"Hrvatska ima razloga biti zainteresirana za reformu OESS-a i pomagati taj proces jer, naravno, samo reformirani OESS može i ima pravo zahtijevati reforme i od zemalja u kojima ima terensku misiju", rekao je Picula.
Hrvatska aktivno radi na reformiranju OESS-a i sudjelovanjem bivšeg ministra vanjskih poslova Miomira Žužula u radu stručne skupine koja treba dati prijedlog budućeg rada i ustrojstva ove organizacije.