Oko 300 parlamentaraca Parlamentarne skupštine OESS-a započelo je u petak u Washingtonu 14. godišnje zasjedanje na kojem će razmotriti poštivanje ljudskih prava, jačanje demokracije, borbu protiv terorizma, kao i rješavanje sukoba u Nagorno Karabahu, Abhaziji i Moldovi.
Parlamentarci članica OESS-a koji okuplja 55 zemalja razgovarat će i o reformi organizacije uključujući pitanja donošenja odluka i financiranja.
Reforma OESS-a jedno je od pitanja koje posebice zanima Hrvatsku koju na zasjedanju predstavlja izaslanstvo koje vodi Picula (SDP), a članovi su mu i Mario Zubović i Gordan Jandroković, obojica iz HDZ-a.
"Hrvatska je ovoga trenutka jedna od zemlja koja snažno zahtijeva reformu OESS-a zato što je i sama zemlja u kojoj je od 1996. dugoročna i velika misija OESS-a koja bi trebala pomoći da se razriješe neki tranzicijski problemi karakteristični za postkonfliktna društva", rekao je Picula za Hinu.
Napominjući da OESS treba reformu Picula je rekao da organizacija ostaje otvoren sugovornik u tome koliko može pomoći zemlji da nadvlada svoje tranzicijske probleme.
"Zato jesmo ovdje zainteresirani da vidimo kako će OESS sam započeti proces reformiranja što bi se onda moralo odraziti i na trajanje misije OESS-a i u samoj u Hrvatskoj", rekao je on.
Picula je mišljenja "da ne bi trebalo sugerirati prebrzo zaključenje misije u Hrvatskoj" dok se ne riješe pitanja za koja je zainteresirana sama Hrvatska i na kojima inzistira Europska unija poput povratka izbjeglica, reforme pravosuđa, jačanja lokalne samouprave te reguliranje odnosa medija i društva i politike.
"Sve su to pitanja koja nas čekaju bez obzira da li mi imali na svom teritoriju misiju OESS-a ili ne", rekao je Picula, koji je kao ministar vanjskih poslova u prethodnoj hrvatskoj vladi imao vrlo praktičan odnos prema Misiji OESS-a.
Zasjedanje Parlamentarne skupštine ove godine obilježava 30-tu obljetnicu potpisivanja Helsinškog završnog dokumenta koji je sigurnost i ljudska prava učinio temeljem djelovanja OESS-a koji je izrastao iz helsinškog procesa.
OESS je započinjući prije 30 godina kao Konferencija o europskoj sigurnosti i suradnji djelovao u okviru koji su obilježavali hladnoratovski sukobi kojih danas više nema i washingtonsko zasjedanje bi trebalo ukazati kako bi organizacija trebala djelovati u budućnosti, smatra Picula.
"Pravo je pitanje da li danas OESS na tim tradicijama treba ozbiljan remont ili je to naprosto jedna organizacija koju se ne mora reformirati jer su možda potrebni neki novi oblici međunarodnog konzaltinga oko sigurnosnih pitanja", rekao je Picula.
Oko reformiranja OESS-a postoje neslaganja među zemljama članicama koja se odražavaju u sukobima oko sustava financiranja, koji kako kaže Picula, zapravo proizlaze iz političkog neslaganja oko profila OESS-a te oko načina donošenja odluka u organizaciji koje sada počiva na konsenzusu zemalja članica koje imaju po jedan glas mada imaju različitu političku i gospodarsku težinu.
"Očito to postaju problemi koji blokiraju rad OESS-a i na ovom zasjedanju 14. Parlamentarne skupštine bi trebala biti naznačena makar metoda kako razriješiti te konflikte", rekao je Picula.