Aleksandar Popov, direktor novosadskog Centra za regionalizam i jedan od kopredsjednika Igmanske inicijative, kaže da je Mesić kao političar rekao ono što misli - da je riječ o akciji oslobodilačkog karaktera. "Možda je mogao biti određeniji i reći da rezultat tih akcija nije morao biti odlazak tolikog broja Srba s prostora Hrvatske. Mislim da je tu manjkalo njegovo jasnije određenje uz ono što je jasno i glasno rekao, a to je da su počinjeni zločini tijekom 'Bljeska' i 'Oluje' i da oni koji su odgovorni za to trebaju odgovarati", kazao je Popov.
"Stjepan Mesić se prema 'Bljesku' i 'Oluji' odredio u granicama koje su mu dopustile okolnosti i funkcija na kojoj se nalazi. Dobro je da se o tome uopće govorilo", stav je Miljenka Derete, izvršnog direktora Građanskih inicijativa iz Beograda.
Dušan Proroković, zamjenik šefa zastupničkog kluba Demokratske stranke Srbije u Skupštini Srbije misli da se "kroz jedno deklarativno izjašnjavanje ili jednu izjavu političara ne može tumačiti rad političara". "Njegov rad i njegovu političku intenciju možete analizirati samo kroz njegove dosadašnje postupke tijekom godina. Mislim da je u Hrvatskoj poduzeto nekoliko koraka kako bi se saznalo šta se događalo u 'Bljesku' i 'Oluji'. Na tom pitanju radi i Haaški sud. Naravno, rade i 'Veritas' i još nekoliko nevladinih organizacija iz Beograda koje su priložile ogromnu količinu dokumentacije i nadam se da će se puna istina u hrvatskoj javnosti saznati što je prije moguće", misli Proroković.
"Predsjednik Mesić se zalaže da se zločini identificiraju, a zločinci individualiziraju i procesuiraju. On je među prvim državnicima na području bivše Jugoslavije koji je rekao da se zločini ne smiju prikrivati, da se moraju utvrditi i kazniti njihovi počinitelji", kaže Lazo Vojnić Hajduk, predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća u Srbiji i Crnoj Gori.
"Privuklo mi je pažnju da je Mesić istaknuo da se, kada je riječ o zajedničkoj prošlosti srpskog i hrvatskog naroda, suviše često u prvi plan na obje strane stavljaju oni njeni mračni periodi, a da ima puno primjera dobre suradnje koji su zapostavljeni i koji nisu tema javne debate u dvije zemlje. Mislim da je to prilično točno i da bi češće isticanje primjera dobre suradnje koristilo unapređenju odnosa dva naroda", mišljenje je Danijela Pantića, generalnog tajnika Europskog pokreta u Srbiji.