NKU-om bi se odredila minimalna materijalna prava radnika poput minimalne plaće, trajanja godišnjih odmora i otkaznog roka, najniže otpremnine, troškova prijevoza i prehrane, naknada za prekovremeno i rad nedjeljom, praznicima i dr., rekao je predsjednik URSH-a Boris Kunst na konferenciji za novinare.
Utvrđivanje najniže razine prava posebno je važno za radnike zaposlene kod malih poslodavaca, koji su vrlo često potpuno obespravljeni, kazao je Kunst.
Predsjednik URSH-a upozorio je da je Hrvatska "zadužena do grla" jer na svakog radnika otpada po 251.000 kuna, a na svakog građanina 64.000 kuna duga.
Korisnika socijalne pomoći ima preko 121.000, nezaposlenih preko 300.000, a 63 posto umirovljenika preživljava s mirovinama između 500 i 2.000 kuna.
Oko dvije trećine građana i 80 posto radnika živi na kredit, a 35 posto radi na crno kako im obitelji mogle preživjeti.
Preko polovice zaposlenih prima plaću ispod iznosa prosječne plaće od 4.287 kuna, čime se pak može podmiriti tek 60 posto minimalnih životnih troškova.
Zbog tako sumorne slike trebalo bi uvesti socijalnu identifikacijsku karticu za svakog građanina, kojom bi se racionalizirao sustav javne potrošnje, posebice u socijalnom osiguranju koje obuhvaća minimalno zdravstveno i mirovinsko osiguranje, naknade za nezaposlenost i socijalnu pomoć.
Danas se pokazatelji socijalnog statusa građana prate kroz devet instituta, a uvođenjem socijalne kartice taj bi se posao sveo na jedan institut, čime bi se riješili skupog birokratskog aparata, rekao je Kunst.
Te će prijedloge URSH iznijeti idućeg ponedjeljka i četvrtka na sastancima s premijerom Ivom Sanaderom i predsjednikom Republike Stjepanom Mesićem, najavljeno je na konferenciji.