Sisačko-moslavačku, s njenih 18 "iznenadnih onečišćenja okoliša", slijede Zagrebačka županija (14) i Grad Zagreb (12) te Karlovačka i Splitsko-dalmatinska županija u kojima je lani bilo po deset ekoloških incidenata.
Prevrtanje cisterne i istjecanje bitumena, istjecanje lož ulja, izlijevanje nafte iz cjevovoda, zapaljenje spremnika mineralnog ulja, ispuštanje 'kiselog plina' u atmosferu, neka su od onečišćenja koja su se dogodila u Sisačko-moslavačkoj županiji u 2004.
Međimurska, Koprivničko-križevačka, Bjelovarsko-bilogorska i Dubrovačko-neretvanska županija prošlu su godinu završile bez ijednog ekološkog incidenta.
Nakon rujna u kojemu je bilo 18 incidenata, za okoliš su, upućuju podaci, najpogubniji bili veljača i siječanj u kojima ih je zabilježeno 14, odnosno 12.
Ohrabrujuće je, stoji u Izvješću, što opada broj industrijskih postrojenja rizičnih za okoliš i onečišćenja čiji je uzrok nepoznati počinitelji, ipak, 30-ak lanjskih još uvijek je puno.
Poseban je problem kod takvih onečišćenja što se trošak sanacije i intervencije namiruje iz državnog proračuna, umjesto da ih namiri počinitelj.
Iz Izvješća je razvidno da većina županija, preciznije njih 19 od 21, nije izradila svoje planove intervencija u zaštiti okoliša, no ta bi se obveza, čulo se na ovotjednoj sjednici Vlade koja je prihvatila Izvješće, trebala u cjelosti ispoštovati do konca godine.
Ažurnija izrada županijskih planova, tek je jedna od mjera koju se proporučuje poduzeti da se učinkovito spriječi i hitro odgovori na iznenadna ekološka onečišćenja.
Ostale mjere su prijevoz opasnih tereta izvan naseljenih i zaštićenih područja, stalna poduka i praktična provjera osoba koje su u kontaktu s opasnim tvarima, te izrada baze podataka o takvim tvarima.