Zaštita okoliša i prirode u svijetu danas ima značajan status kako na političkoj tako i na svakodnevnoj razini, a upravo je to jedan od prioriteta ulaska Hrvatske u Europsku uniju, rečeno je u uvodu skupa kojega je otvorio švedski veleposlanik u Hrvatskoj Sture Theolin.
"Dva su razloga zašto smo ovaj skup posvetili upravo održivom razvoju Jadranske obale" kazao je švedski veleposlanik. "Obala je previše osjetljiva i podložna raznim utjecajima, počevši od onoga što se u more ulijeva rijekama do svega ostalog što u njega dolazi ljudskom djelatnošću. Drugi je razlog turistička industrija zbog koje, ali i radi nje treba dobro promišljati kako razviti ali i očuvati obalu i od nje imati koristi i u budućnosti. Na taj način poboljšavat će se životni standard hrvatskih građana, ali će se istodobno razvijati i visokokvalitetni turizam", poručio je veleposlanik Theolin.
Zadatak je skupa odrediti gdje i što Hrvatska mora napraviti u zaštiti okoliša, o čemu će danas i sutra raspravljati i razmjenjivati iskustva brojni stručnjaci, gospodarstvenici i osobe koje odlučuju o upravljanju sustavima zaštite okoliša.
Na konferenciji su i predstavnici najjačih švedskih tvrtki u području zaštite okoliša, odnosno tretiranju komunalnog otpada, pitke vode i otpadnih voda.
Pošto je zaštita okoliša ujedno i jedan od najskupljih projekata u približavanju Uniji Hrvatska treba pomoć država koje imaju iskustva, ali i novca za to, poput Švedske, zemlje koja je među prvima u svijetu uočila porast problema vezanih uz okoliš i počela s razvojem tehnologija za njegovu zaštitu, a koje plasira po cijelom svijetu, istaknuto je na skupu.
Između ostaloga iznesen je i podatak kako je osnovno načelo u zbrinjavanju otpada u Švedskoj selekcija otpada već u kućanstvu. Veliki dio organskog otpada iskorištava se za proizvodnju biognojiva i bioplina. Spaljuje se tek 42 posto komunalnog otpada i to u dvadesetak spalionica u kojima se proizvodi toplinska i električna energija, dok se istodobno čak 70 posto ambalažnog stakla reciklira.
No, takva rješenja za sada su teško primjenjiva u Hrvatskoj i zbog nedostatka novca i zbog stupnja tehnološkog razvoja, stoga se na skupu raspravlja i o financijskim rješenjima i konkretnim ekološkim projektima.
Osim dvadesetak gospodarstvenika i veleposlanika Theolina na skupu sudjeluje i više švedskih i hrvatskih dužnosnika s područja zaštite okoliša te predstavnici Županije splitsko - dalmatinske, Gospodarske komore i više tvrtki sa splitskog područja, Svjetske banke, Europske banke za obnovu i razvoj, Hrvatske banke za obnovu i razvoj, te Europske komisije.