Dan zaštite okoliša proslavlja se na obljetnicu održavanja Konferencije Ujedinjenih naroda (UN) o okolišu 1972. u Stockholmu, na kojoj je prihvaćen Program zaštite okoliša UN-a (UNEP). Proslavom Dana okoliša nastoji se uključiti pojedince da svojim djelovanjem pridonosu održivu razvoju i zaštiti okoliša, poglavito u osvješćivanju javnosti o ugroženosti okoliša.
Ovogodišnja tema naglašava izazove koji proizlaze iz jednog od glavnih obilježja našeg doba - nagla povećanja broja ljudi u gradovima. Po prognozama do 2030. više od 60 posto svjetskog pučanstva živjet će u gradovima. Tako brza urbanizacija prijeti siromaštvom, nezaposlenošću ili kriminalom, ali i opasnošću za okoliš.
Posljedice rasta gradskog stanovništva za zaštitu okoliša su dvojbene. Gradovi iskorištavaju prirodna bogatstva i proizvode otpad, proizvode najviše plinova koji utječu na klimatske promjene, često smanjuju kakvoću voda, onečišćuju morski okoliš i zrak, iscrpljuju vodotoke i tla, uništavajući biološku raznolikost. Iako je stvaranje gradova, koji će biti prijateljski naklonjeni okolišu, vrlo velik izazov, već sada postoje tehnologije koje to omogućuju, primjerice uvođenje održivog prometa, štedljiva uporaba vode i energije te uvođenje boljih komunalnih usluga.
Uz obilježavanje Svjetskog dana zaštite okoliša u Hrvatskoj ministrica zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva Marina Matulović-Dropulić podsjetila je na učinjeno u proteklih godinu dana - na akcije i ulaganja u gospodarenje otpadom i održivi razvoj, koja se uklapaju u Vladinu politiku zaštite prostora i okoliša.
Otpad je kao ključni problem okoliša u Hrvatskoj u žarištu djelovanja. Vlada je osnovala Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, "omogućivši tako veliko pospremanje neuređenih odlagališta komunalnog otpada te drugih odlagališta otpada u Hrvatskoj", rekla je ministrica. Istaknula je da je više od dvije stotine lokacija na koje se bez reda i sustava odbacivao otpad u proteklih godinu dana uvršteno u program čišćenja i uređenja po svim pravilima struke. Hrvatska je dobila prvu novčanu potporu iz predpristupnih fondova Europske unije, koja možemo ulagati u sustav gospodarenja otpadom, dodala je, istaknuvši da je izrađena Strategija gospodarenja otpadom, a pred donošenjem su i pravilnici i uredbe za izgradnju sustava prikupljanja i recikliranja korisnog otpada - papira, stakla, plastike, elektroničkog otpada, automobilskih guma, starih automobila i sl. U Hrvatskoj se razvija sustav kojim bi se bitno smanjio pritisak na odlagališta, a što je moguće više korisni otpad iskoristio kao sirovina ili ugradnja u nov proizvod, istaknula je Matulović-Dropulić. Zaključila je kako to, a i druge aktivnosti, poglavito na međunarodnoj razini, pokazuju da Hrvatska zauzima sve ozbiljnije mjesto kao članica kandidat za ulazak u EU ili kao ravnopravan član međunarodne zajednice.
Ministrica je podsjetila i na zaštitu Sredozemlja, napose Jadrana. Rekla je da je upravo završena analiza kakvoće jadranskih plaža, koje se ističu kvalitetom i očuvanosti mora. No upozorila je da nebriga za okoliš može izazvati neželjene posljedice te da se na pojedinim mjestima moraju početi provoditi konkretne akcije zaštite.
Smatramo da takvim, radnim obilježavanjem Dana zaštite okoliša, Ministarstvo najviše pridonosi zaštiti okoliša, zaključila je ministrica Marina Matulović-Dropulić.