Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u tom je razdoblju izvezeno roba u vrijednosti od 2,78 milijardi dolara, a uvoz je iznosio 5,74 milijarde dolara.
To je dovelo do daljnjeg povećanja deficita robne razmjene s inozemstvom za 18,5 posto (na 2,96 milijardi USD) u odnosu na isto razdoblje 2004. godine te do smanjenja pokrivenosti uvoza izvozom, sa 49,7 posto u prva četiri mjeseca prošle godine na 48,4 posto u ovoj godini.
Na usporavanje rasta izvoza najviše je utjecao izvoz brodova, napominju analitičari Hrvatske gospodarske komore u najnovijim "Gospodarskim kretanjima".
No, dodaju, pritom treba imati u vidu da je u prošloj godini ostvarena najviša razina izvoza brodova od osamostaljenja RH.
Stopa rasta izvoza bez brodova, u prva četiri mjeseca ove godine, bila je nešto viša od prošlogodišnje u istom razdoblju.
Ako se za usporedbu uzme vrijednost izvoza u kunama, čime se eliminira utjecaj deprecijacije dolara na iskazanu vrijednost izvoza u prošloj godini, onda se vidi da je stopa rasta izvoza bez brodova od 13,6 posto bila znatno viša od ostvarene u prošloj godini, od 5,9 posto.
Dakle, zaključuju analitičari HGK, generalno gledano ne može se govoriti o lošijim tendencijama u kretanju izvoza većine izvoznih djelatnosti.
No, negativna strana robne bilance u prva četiri mjeseca ove godine ogleda se u povećanju dinamike rasta uvoza.
Izvoz, izražen u kunama, ostvaren u ukupnoj vrijednosti od 15,9 milijardi kuna, zabilježio je rast od 4,9 posto.
Uvoz izražen u kunama (u iznosu od 32,8 milijardi kuna) bilježi bržu stopu rasta, od 7,7 posto, u odnosu na prošlogodišnje isto razdoblje kada je iznosila 4,2 posto.
S druge pak strane na pad stope rasta uvoza u dolarima s prošlogodišnjih 19,6 posto na ovogodišnjih 15,5 posto utjecala je promjena tečaja dolara. Tako je dolar u prva četiri mjeseca 2004. prema euru oslabio za 13,1 posto, a u istom razdoblju ove godine za 5,4 posto pa je utjecaj kretanja tečaja dolara u ovoj godini bio znatno manji.
Na ovogodišnje povećanje izvoza u prva četiri mjeseca, za 309 milijuna USD, najviše je utjecao izvoz naftnih derivata, kemikalija i kemijskih proizvoda, hrane i pića te strojeva i uređaja.
Prema standardnoj međunarodnoj trgovinskoj klasifikaciji na to je povećanje najviše utjecao izvoz nafte i naftnih derivata, medicinskih i farmaceutskih proizvoda te plastičnih tvari u primarnim oblicima, izvoz šećera, meda i proizvoda od šećera, te izvoz specijalnih strojeva za pojedine industrijske grane.
Istodobno je daljnji rast uvoza, za 771 milijuna dolara, u najvećoj mjeri potaknut uvozom sirove nafte i zemnog plina, metala, kemikalija i kemijskih proizvoda te ostalih prometnih sredstava (u kojima se registrira i privremeni uvoz brodova radi remonta).
Pri tome se napominje da je, prema podacima za prvi ovogodišnji kvartal, na povećanje vrijednosti uvoza koksa i naftnih derivata, rudarstva i vađenja (gdje se prikazuju sirova nafta i zemni plin), metala te odjeće i dorade krzna znatno utjecao rast njihovih cijena na inozemnom tržištu. Zbog toga su kod tih proizvoda zabilježeni najveći indeksi uvoznih cijena u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.
(Hina) xds yds