Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 48,4 posto, dok je vanjskotrgovinski deficit iznosio 16,94 milijarde kuna, odnosno više od 2,96 milijardi USD.
Izražen u kunama, hrvatski je izvoz u prva četiri ovogodišnja mjeseca u odnosu na isto razdoblje prošle godine povećan za 4,9 posto, a uvoz za 7,7 posto, dok je izražen u dolarima izvoz bio veći za 12,5 posto, a uvoz za 15,5 posto. Takva razlika posljedica je pada tečaja američke valute prema kuni u istom razdoblju za gotovo 7 posto.
Više od polovice ukupnog izvoza u prva četiri mjeseca ove godine, točnije 55,1 posto ili 1,53 milijarde USD predstavlja redoviti izvoz, dok je izvoz nakon unutarnje proizvodnje (sustav odgode plaćanja carine), odnosno nakon doradnih ili tzv. lohn poslova iznosio 41,7 posto ili 1,16 milijardi dolara.
Podaci DZS-a pokazuju da je vrijednost redovnog izvoza u odnosu na prva četiri mjeseca 2004. godine, povećana za 29,6 posto, dok je izvoz nakon unutarnje proizvodnje (odgoda plaćanja carine) smanjen za 0,8 posto.
U strukturi uvoza, pak, najveći se dio, 87,7 posto ili 5,03 milijarde USD odnosilo na redoviti uvoz, koji je u odnosu na godinu ranije povećan za 14,8 posto.
Pritom se, promatrano prema glavnim industrijskim granama, više od trećine uvoza (gotovo 2 milijarde USD) odnosi na uvoz intermedijarnih proizvoda, osim energije, koji je povećan za 10,8 posto.
Glavninu hrvatskog izvoza, ali i uvoza u promatranim je mjesecima ostvarila prerađivačka industrija, čiji je izvoz ukupno iznosio više od 2,6 milijardi USD. U odnosu na isto razdoblje 2004. izvoz prerađivačke industrije povećan je 11,5 posto, a uvoz je istodobno porastao za 11,3 posto, na gotovo 4,86 milijardi USD.
U okviru prerađivačke industrije vrijednosno najveći izvoz, od 295,97 milijuna USD u promatranim je mjesecima ostvaren u brodogradnji, koju službena statistika prati kao djelatnost proizvodnje ostalih prijevoznih sredstava. No, izvoz brodogradnje u prva četiri mjeseca ove godine smanjen je u odnosu na isto razdoblje lani za čak 31,4 posto.
Istodobno je izvoz u proizvodnji kemikalija i kemijskih proizvoda povećan za 31,6 posto, na 279,74 milijuna USD, a u proizvodnji koksa i naftnih derivata za 51,5 posto, na 250,34 milijuna USD.
Promatrano prema Standardnoj međunarodnoj trgovinskoj klasifikaciji, najveći dio hrvatskog izvoza u prva četiri mjeseca ove godine odnosio se na strojeve i transportne uređaje, kojih je izvezeno za 826,87 milijuna USD ili 5,8 posto manje nego u istom razdoblju lani.
Raznih gotovih proizvoda istodobno je izvezeno za 493,17 milijuna USD ili 5,9 posto više nego lani, dok je izvoz kemijskih proizvoda povećan za 31,8 posto, na više od 292,6 milijuna USD, a hrane i životinja za 34,8 posto, na 214,6 milijuna USD.
Najznačajniji hrvatski vanjskotrgovinski partner i u prva četiri ovogodišnja mjeseca su zemlje Europske unije, na koje otpada više od 1,76 milijardi USD hrvatskog izvoza, kao i najveći dio uvoza - 3,77 milijardi USD. Pritom je izvoz u zemlje EU povećan za 7,5 posto, a uvoz iz njih za 6,3 posto.
Po vrijednosti vanjskotrgovinske razmjene pojedinačno predvodi Italija, u koju je izvezeno roba u vrijednosti od 601,11 milijuna USD (rast od 6,8 posto), a iz koje je uvoz istodobno iznosio 902,24 milijuna USD (3,7 posto više).
Po vrijednosti izvoza slijede Bosna i Hercegovina, u koju su hrvatske tvrtke izvezle roba u vrijednosti 345,87 milijuna USD (rast za 16,7 posto) te Njemačka, u koju je izvoz iznosio 311,45 milijuna USD (rast za 7,5 posto).
Uvoz iz Njemačke istodobno je porastao za 10,1 posto, na 868,27 milijuna USD, dok je iz BiH uvezeno roba za nešto manje od 139 milijuna USD ili 34,5 posto više nego lani, pa tako ta zemlja ostaje rijedak europski vanjskotrgovinski partner s kojim Hrvatska bilježi značajan višak u robnoj razmjeni.