Ta svjetska financijska organizacija tvrdi i da demografske promjene u smjeru sve većeg broja starijih ljudi, promjenjivi obrasci zapošljavanja u globalnom gospodarstvu i rastući proračunski manjkovi čine reforme mirovinskog sustava nužnima.
Stručnjak za mirovinske reforme i suautor toga izvješća Robert Holzman kazao je da je osiguranje opstanka preskupih mirovinskih sustava, uz kontinuirane proračunske transfere, često glavni razlog visokih i rastućih proračunskih manjkova. Ističući primjer Brazila, Holzman je dodao da takvi manjkovi mogu ozbiljno naštetiti gospodarstvu neke zemlje. Za osiguranje održivosti mirovinskog sustava koji se oslanja na proračunske transfere vlade bi morale smanjiti potrošnju drugdje u njihovim proračunima ili podići poreze.
U izvješću Svjetske banke navodi se da je većina mirovinskih sustava izrađena za zaposlenike koji su radili bez prekida do svojeg umirovljenja. Otkad su osmišljene mirovine, žene u radnoj snazi, honorarni zaposlenici i samozaposleni promijenili su način rada, ostavivši mirovinski sustav zastarjelim po pitanju udovoljavanja potrebama radnika. Nadalje, ljudi žive dulje, što zahtijeva dodatna sredstva u mirovinskim sustavima.
"Mirovinski sustavi trebat će biti fleksibilniji kako bi omogućili potporu starijim radnicima da odgode odlazak u mirovinu za kasnije, u cilju zadržavanja dovoljno radne snage kako bi se održao rast", navode iz Svjetske banke.
Skrb za starije poseban je problem u zemljama u razvoju. Trenutno 60 posto starijih osoba živi izvan razvijenih zemalja, a očekuje se da će taj udio porasti na 80 posto do 2050. "Razvijena gospodarstva se obogate prije nego ostare, zemlje u razvoju ostare prije nego se obogate, no oba se suočavaju s dubokim izazovima zbog starenja stanovništva", kaže se u izvješću Svjetske banke.
Svjetska banka za reformu mirovinskog sustava predlaže plan s više stupova. Jedna opcija bila bi sustav bez doprinosa koji bi samo pružao minimalnu razinu zaštite. Drugi sustav bi kombinirao osobne račune s doprinosima vezanim uz osobna primanja. Takav sustav uključivao bi i dobrovoljne uplate od pojedinaca i poslodavaca.