Strategiju je hrvatska Vlada prihvatila u studenom prošle godine, a u prosincu ju je prihvatio Odbor izvršnih direktora Svjetske banke.
Strategija je danas predstavljena i predstavnicima javnog, gospodarskog i civilnog sektora iz Zagrebačke i okolnih županija. Takve rasprave Svjetskoj banci, kako je istaknuto, pomažu da usporedi svoja sa stajalištima građana Hrvatske, provjeri točnost svojih gledišta i prilagodi Strategiju u skladu s potrebama Hrvatske.
Uz Zagreb, regionalne konzultacije održat će se i u Osijeku, Čakovcu, Kninu i Splitu.
Strategija se osmišljava u partnerstvu s Vladom, a temelji se na Vladinim prioritetima, kao i rezultatima konzultacija, istaknuo je Martinez.
Misija Svjetske banke u Hrvatskoj usmjerena je rastu standarda u svim regijama, a za to je potrebno jačanje generatora rasta. I dok su do sada glavni generatori rasta bili javne investicije i rast potrošnje, Svjetska banka nastoji preokrenuti te faktore ka privatnim investicijama i porastu proizvodnje, naglašava Martinez.
Ističe kako Hrvatska u odnosu na zemlje koje su prošle godine ušle u EU zaostaje kada su u pitanju reforme. To se odnosi na restrukturiranje poduzeća, privatizaciju velikih javnih poduzeća (npr. agrokombinata i brodogradnje), reformu javne uprave i pravosuđa, ključno je i pitanje reforme obrazovanja, itd.
Prema projekcijama, od ukupno 1,5 milijardi dolara mogućih zajmova Svjetske banke u idućem razdoblju, na područje upravljanja i fiskalne konsolidacije odnosilo bi se 50 posto sredstava, na socijalne sektore 18 posto, okoliš 17, poljoprivredu i regionalni razvoj 8, te infrastrukturu 7 posto sredstava.
Instrumenti pomoći Svjetske banke bili bi programski zajmovi za prilagodbu (PAL), investicijski zajmovi, te sektorski zajmovi.
Do sada je, kako je istaknuto, odobren zajam koji se odnosi na socijalno ugrožene, dogovoren je projekt za socijalni i gospodarski napredak, a pred odobrenjem su i zajmovi za socijalnu skrb, te znanost i tehnologiju.
Sudionicima konzultacija predstavljene su i mogućnosti pomoći Svjetske banke vezano za prioritetna pitanja koja su istaknuta tijekom konzultacija prošle godine.
Tada su kao glavna pitanja naglašeni zastarjeli obrazovni sustav, neučinkovitost javne uprave, neučinkovitost sustava socijalne skrbi, regionalne razlike i neučinkovit pravosudni sustav.
Rješavanju tih problema pomoglo bi se kroz PAL ili posebne zajmove, pa bi se tako primjerice kroz PAL obuhvatilo i pitanje učinkovitost javne uprave. To bi područje, kako je istaknuto, imalo više komponenti, kao npr. smanjivanje udjela mase plaća u javnom sektoru sa 11 posto BDP-a na 9,5 posto u 2008., jačanje javne uprave u skladu sa standardima EU, povećanje stručnosti i političke nepristranosti uprave itd.