Skup, koji se održava u povodu 190. obljetnice Strossmayerova rođenja i 100. obljetnice njegove smrti, počeo jučer u Zagrebu, završava sutra u Osijeku, a održava se pod pokroviteljstvom hrvatskog predsjednika Stjepana Mesića i u organizaciji HAZU-a.
Đakovački i srijemski biskup msgr. Marin Srakić, otvarajući skup, rekao je kako je "riječ o velikom biskupu i čovjeku, meceni, utemeljitelju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, eruditu i jednom od najutjecajnijih hrvatskih osoba na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće". Biskup Strossmayer bio je čovjek koji je svih minulih godina izazivao divljenje onih koji ga cijene i poznaju njegov sveobuhvatan rad , a u isto vrijeme "izazov za one koji su tražili nešto za što bi ga mogli optužiti", rekao je biskup Srakić.
Predsjednik HAZU-a akademik Milan Moguš naglasio je kako, unatoč brojnim istraživačkim radovima o Strossmayerovim djelima, ostaje još mnogo rada i za buduće generacije jer je riječ o biskupu i čovjeku koji je sa znatiželjom otvorio mnoga teološka, znanstvena, kulturna i europska vrata. Posebno važnim ocijenio je njegov doprinos ekumenizmu za koji se zauzimao kao biskup bosanski i srijemski s rezidencijom u Đakovu.
"Upravo taj ekumenski dijalog posebno je važan danas na prostoru gdje su nedavno zabilježena teška ljudska i materijalna stradanja", kazao je Moguš.
Prof. dr. Julijo Martinčić, govorio je o temi "Strossmayer i Osijek u doba njegova rođenja i školovanja", istaknuvši kako je Osijek početkom 19. stoljeća bio u znaku burnih događanja i promjena. Podsjetio je da se Strossmayer rodio 1815. u Osijeku koji je tada imao manje od 9000 stanovnika. Nažalost, sačuvani su oskudni izvori o Josipu Jurju Srossmayeru i njegovoj obitelji, od rođenja do završetka gimnazijskog školovanja i odlaska iz Osijeka u Đakovo, rekao je Martinčić.
O biskupu Strossmayeru i Hrvatskom zavodu sv. Jeronima u Rimu govorio je msgr. dr. Andrija Šuljak, istaknuvši kako je biskup shvaćao važnost i veličinu tog zavoda u Rimu te da je povijesnom Zakladnicom darovao Zavodu 20.000 forinti.
Dr. Stjepan Sršen ukazao je na zalaganje biskupa Strossmayera za izgradnju željeznica u Slavoniji u drugoj polovici 19. stoljeća, dr. Piotr Žurek, govoreći o temi "Strossmayer u očima Poljaka", naveo je da je Strossmayer kao i cijeli ilirski pokret bio pod snažnim utjecajem poljskog romantizma.
Na današnjem međunarodnom simpoziju dr. Mato Artuković govorio je o temi "J.J. Strossmayer, Židovi i judaizam", a o odnosu biskupa prema Lutheru i protestantizmu govorio je dr. Zoran Ladić.
Tijekom dana bit će, među ostalima, obrađene i teme "Biskup Strossmayer i francuski biskupi na Prvom vatikanskom saboru", "Biskup Strossmayer, papa Pio IX. i Prvi vatikanski sabor", "Biskup Strossmayer, papa Lav XII. i slavenski apostoli Ćiril i Metod".
Sudionci simpozija položit će poslijepodne vijence na grob biskupa J.J. Strossmayera u kripti đakovačke katedrale.
Skup se nastavlja sutra na osječkom Sveučilištu J.J. Strossmayera.