FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

SKV: Svijet u 21 sat

ZAGREB, 11. svibnja 2005.(Hina) - Pregled važnijih vijesti iz svijetado 21 sat
ZAGREB, 11. svibnja 2005.(Hina) - Pregled važnijih vijesti iz svijeta do 21 sat

DEN HAAG - Prijedlog izmijenjene haške optužnice protiv generala Ivana Čermaka i Mladena Markača u osnovi se ne razlikuje od postojeće, osim što daje više informacija, izjavila je u srijedu glasnogovornica Haaškog Tužiteljstva. "Nova optužnica, u pogledu koncepta i sudionika 'udruženog zločinačkog pothvata', nije iz temelja nova ili različita od postojeće optužnice, osim što na puno mjesta pruža više informacija", izjavila je glasnogovornica Florence Hartmann. Domovinski rat ne kriminaliziraju ni nova ni stara optužnica, niti one kažu ili sugeriraju da je svatko u Hrvatskoj vojsci bio ratni zločinac, kazala je Hartmann novinarima u Haškom sudu. Glasnogovornica Tužiteljstva je navela kako je prijedlog izmijenjene optužnice podnesen shodno nalogu sudskog vijeća, nakon što su obrane tražile dodatna razjašnjenja. Glasnogovornik suda Jim Landale je naglasio kako je riječ "samo o prijedlogu izmijenjene optužnice koji suci još nisu potvrdili".

BUKUREŠT - Hrvatska mora pokazati da ostvaruje Akcijski plan suradnje s Haškim sudom, izjavio je u srijedu u Bukureštu Europski povjerenik za proširenje Olli Rehn. Rehn se na marginama regionalnog summita devet zemalja jugoistočne Europe u Bukureštu odvojeno sastao s hrvatskim predsjednikom Stjepanom Mesićem s kojim je razgovarao o pojačanim naporima Hrvatske o ispunjavanju političkih uvjeta za početak pregovora o pristupanju EU. Govoreći o europskim perspektivama zemalja regije, Rehn je Hrvatsku svrstao u skupinu s Turskom rekavši da će pristupni pregovori s tim državama početi čim ispune preostale uvjete.

BUKUREŠT - Osmi summit Procesa suradnje u jugoistočnoj Europi (SEECP) završio je u srijedu u Bukureštu usvajanjem deklaracije u kojoj regionalni čelnici ističu zasluge preminulog pape Ivana Pavla II. u promicanju mira i demokracije u svijetu. Bukureštansku deklaraciju potpisali su šefovi država i vlada devet zemalja JI Europe među kojima i hrvatski predsjednik Stjepan Mesić. Pozdravljajući ulazak Hrvatske u punopravno članstvo te regionalne organizacije, sudionici summita odlučili su da će hrvatska ministrica vanjskih poslova Kolinda Grabar Kitarović predsjedati SEECP-om od svibnja 2006. do svibnja 2007. godine. Deklaracija najvećim dijelom govori o potrebi jačanja regionalne suradnje kao dobre osnove za pristupanje zemalja članica EU.

BAGDAD - U četirima samoubilačkim bombaškim napadima u srijedu je u Iraku poginula najmanje 71 osoba, a ukupno je u krvavoj kampanji od uspostave nove vlade prije dva tjedna poginulo najmanje 400 Iračana. U Tikritu samoubojica je aktivirao automobil-bombu usred gomile šijita, ubivši najmanje 33 i ranivši 80 ljudi, a odgovornost je preuzela sunitska militantna skupina Vojska Ansar al-Sunna. U gradiću Hawiji bombaš samoubojica raznio se u zgradi centra za novačenje, ubivši najmanje 32 i ranivši 34 osobe, a trećem napadu bombaša samoubojice nedaleko od policijske postaje u bagdadskom predgrađu Dora smrtno su stradala najmanje tri civila. U napadu pak na policijsku ophodnju u bagdadskoj četvrti Mansur poginula su dva policajca i jedan civil.

SARAJEVO - U nastavku suđenja bivšem članu Predsjedništva BiH i bivšem predsjedniku HDZ-a BiH Anti Jelaviću kojeg optužnica tereti da je posredstvom Hercegovačke banke sudjelovao u pronevjeri novca što ga je Hrvatska slala kao pomoć Hrvatima u BH, u ponedjeljak je u kao svjedok obrane odgovarao aktualni pomoćnik ministra obrane Federacije BiH Marko Štrbac, koji je tu dužnost obnašao i 1998. godine u vrijeme kada je Jelavić bio federalni ministar obrane. Štrbac je potvrdio da je u razdoblju dok je Jelavić bio ministar iz Hrvatske stizala financijska pomoć HVO-u, a ta su sredstva zatim raspoređena za vojne potrebe HVO-a i za skrb o stradalnicima Domovinskog rata HVO-a te infrastrukturne projekte. Štrbac je ustvrdio da pri raspodjeli novaca Jelavić nije sam odlučivao niti je vršio pritisak.

MARIBOR - Slovenski ministar vanjskih poslova Dimitrij Rupel u srijedu je u Mariboru studentima tamošnjeg Pravnog fakulteta rekao da je Slovenija zainteresirana za što skoriji ulazak Hrvatske u Europsku uniju jer će to pomoći i rješenju otvorenih pitanja sa susjednom državom. Hrvatska će prilikom ulaska u EU morati preuzeti načela i vrijednosti koje vrijede u toj integraciji, izjavio je Rupel. Dodao je da u odnosima Slovenije i Hrvatske povremeno dolazi do manjih zapleta koje poznaju i druge države. Osvrćući se na perspektivu početka pregovora Hrvatske i Europske unije, Rupel je istaknuo da Hrvatska mora dokazati da uspješno surađuje s Haškim sudom.

DEN HAAG - Bosanski Srbin Milorad Trbić u srijedu se pred Haškim sudom izjasnio da nije kriv za zločine protiv čovječnosti za koje je optužen zbog sudjelovanja u pokolju u Srebrenici u srpnju 1995. U činu pričuvnog satnika, Trbić je tijekom "srebreničke operacije" Vojske Republike Srpske bio pomoćnik načelnika za sigurnost Zvorničke brigade VRS, pukovnika Drage Nikolića. Tereti ga se da je sudjelovao u organizaciji prihvata, zatočenju i ubijanju tisuća Bošnjaka u zoni odgovornosti Zvorničke brigade od 13. do 17. srpnja 1995. U optužnici se navodi da je osobno sudjelovao u pogubljenju 20 Bošnjaka kod škole u selu Orahovac.

BRUXELLES - Predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso spreman je posredovati u diplomatskom sporu između Rusije i baltičkih država koje su prošle godine ušle u Europsku uniju, izjavila je u srijedu glasnogovornica Europske komisije Francoise Le Bail. Dodala je da je Barroso je napetosti između Rusije i baltičkih država shvatio vrlo ozbiljno te da je to problem kojemu se mora pristupiti pažljivo i sa strpljenjem. Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je početkom tjedna da nije spreman potpisati sporazum o granicama s blatičkim zemljama osim ako Estonija i Latvija ne odustanu od "idiotskih" teritorijalnih zahtjeva. Le Bail je kazala da se ta njegova izjava temelji na "nerazumijevanju" zahtjeva baltičkih zemalja.

SARAJEVO - Helsinški komitet za ljudska prava Bosne i Hrecegovine predložit će promjene Ustava te zemlje kako bi se on uskladio s praksom kakva vrijedi u europskim demokratskim državama i kako bi se prava pojedinca dovela u prvi plan uz istodobno jamstvo za sva postojeća prava etničkih zajednica, izjavio je u srijedu u Sarajevu predsjednik ove organizacije Srđan Dizdarević. Dizdarević je novinarima kazao da je u prošlim godinama bilo napretka ali sada se došlo do točke od koje se ne može dalje zbog ograničenja koje je postavio Daytonski ustav. Helsinški komitet BiH stoga želi potaknuti raspravu o novom načinu ustroja i biranja zakonodavne i izvršne vlasti u toj zemlji.

TEHERAN - Bivši predsjednik Akbar Hašemi Rafsanđani zatražio je na konferenciji za tisak nakon kandidature za predsjedničke izbore 17. lipnja, strpljenje pri nuklearnim pregovorima između Irana i europskih zemalja. Nema nerješive situacije, stanje je teško, ali jedino je rješenje nastavak pregovora, kazao je Rafsanđani. "Europljani moraju pokazati strpljenje u izgradnji povjerenja, kao i mi", kazao je Rafsanđan. Izjavio je da je Iran odlučan djelomično nastaviti s osjetljivim nuklearnim aktivnostima prekinutima u studenom 2004. godine. Po riječima iranskih dužnosnika, bila bi riječ o nastavku procesa obogaćivanja urana u tvornici Ispahan.

SARAJEVO - Ivo Goldstein je kao gost seminara "Uporaba povijesnih mitova" u srijedu u Sarajevu ponovno upozorio na nedopustivost manipuliranja brojem žrtava Jasenovca. Istaknuo je da je to rezultat pogubnoga braka politike i znanosti. Drži da je brojka od 700 tisuća ubijenih u Jasenovcu kojom se manipuliralo u bivšoj Jugoslaviji, proistekla iz sveukupnih potreba za prikazivanjem podatka od 1,7 milijuna stradalih tijekom II. svjetskog rata na području bivše zajedničke države. Ta brojka poslužila je Srbima da Hrvate pokušaju prikazati kao genocidni narod, a u Hrvatskoj se na manipulacije ponekad neprimjereno odgovaralo minoriziranjem broja ubijenih, kazao je Goldstein i dodao da je u Jasenovcu najvjerojatnije stradalo između 80 i 100 tisuća ljudi, od toga 52 tisuće Srba, do 17 tisuća Židova, desetak tisuća Roma i dvanaest tisuća Hrvata i Bošnjaka.

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙