Govoreći o Šoljanovu pjesničkom i proznom djelu, Vinko Brešić je istaknuo dvije ključne značajke koje određuju njegovo veliko djelo - osjećaj trajanja i otuda izveden lajtmotiv ili figuru putovanja.
Ono što određuje Šoljana u prvom su redu prostor i vrijeme, koje razvija punim angažmanom po vlastitoj mjeri koju unosi u svoj naraštaj, rekao je Brešić.
Šoljan je žanrovski svestran, objavio je sedam zbirki pjesama, četiri knjige priča, četiri romana, jednu književno-kritičku knjigu i devet drama.
Prevodio je s njemačkog, engleskog i ruskog, priređivač je više antologija, smatra se jednim od najznačajnijih i najsvestranijih autora druge polovice 20. stoljeća, a književna kritika drži ga modernim klasikom nacionalne književnosti, podsjetio je Brešić.
Igor Mrduljaš napomenuo je u izlaganju "Dramatika Antuna Šoljana" da je Šoljanov dramski opus pratila dvojba o kojoj je govorio tijekom cijelog razdoblja jugokomunizma, a počivala je na posve opravdanom strahu od prekoračenja granice strpljivosti vlasti.
Po Mrduljaševim rijeima, Šoljan se u svojim dramama gledateljima obraćao na "vrlo profinjenom intelektualnom nivou", govoreći o tuđim povijesnim prilikama. Bila je to neutaživa potreba dramskog autora da prokazuje nakaznost vlasti i stane u obranu čovjekove slobode i dostojanstva, dodao je.
"Šoljan pripada nevelikom krugu hrvatskih dramatičara čija su djela pisana u dosluhu sa skupnom sviješću svoga vremena. Ta djela uporno su stvarala napuknuća u oklopu jugokomunizma, skidala mu krinku, razobličujući laži na kojima je počivao", istaknuo je Igor Mrduljaš, dodajući kako to nisu bili tvrdi prevratnički ispadi bezglave hrabrosti ni povici s barikada, nego samo riječ koja se čuje, za koju se htjelo darovitosti, dramaturgijskog iskustva i vještine, ali poglavito prepoznavanja duha vremena.
Igor Mrduljaš govorio je o Šoljanovim dramama "Lice" (1963.), "Brdo" i "Galilejevo uzašašće", "Dioklecijanova palača", "Romanca o tri ljubavi" (1977.) i "Bard" (1987.), pri čemu je upozorio na važnost njegove dramatike, te istaknuo kako je sramotnom plitkošću i neznalaštvom današnjega glumišta odgurnuta u pismohranu. "Nekako vjerujem da će nam doskora jako trebati, i da će netko darovit i mudar, kakav je bio Šoljan, za njezinim izazovnijim dijelovima nedvojbeno posegnuti", dodao je.
U drugom dijelu kolokvija predstavljena je knjiga akademika Ante Stamaća "Zapravo, Šoljan" u izdanju DHK. O knjizi su govorili Milan Mirić, Antun Pavešković i Borben Vladović.
U čast Antunu Šoljanu hrvatski pjesnici okupljeni u Rovinju u subotu poslije podne održat će pjesnički susret "Pjena povrh vala".