Komentator se posebno osvrće na odnos Talijana prema Titu koji se pokazao prilikom nedavnih proslava Dana sjećanja na talijanske izbjeglice, a manifestira se i u reakcijama na natpis "Naš Tito" na pograničnom brdu Sabotin. "Fašizam, nacizam i komunizam bili su režimi koji su u (pograničnom) nacionalno miješanom prostoru ostavili mnoge tragove. Predstavljali su ih Mussolini, Hitler i Tito. Talijani vole miješati uzroke i posljedice, pa danas zaboravljaju da je njihova država tu započela dva rata. Posljedice tih sukoba oni pripisuju Hitleru i Titu. Pri tom zaboravljaju kako su završili Hitler i Mussolini, a kako je izgledao posljednji ispraćaj Tita u očima svjetske javnosti i državnika", primjećuje se u komentaru.
List piše o svojevrsnom "brisanju tragova fašizma u Italiji" koje se, kako navodi, ogleda i u uništenju svih tragova logora Gonars, gdje je umrlo 500 Slovenaca i Hrvata. S druge strane, čuvaju i komemoriraju nacistički logor Rižarna u Trstu. "Tvrde da su za taj logor odgovorni samo Nijemci iako se mnogi preživjeli sjećaju da su Nijemcima vjerno pomagali talijanski crnokošuljaši. S druge strane, zbog navodnih zločina Titova komunizma nad nedužnim Talijanima sada se postavlja memorijalni centar u Bazovici", piše Kante koji dodaje da sjene prošlosti i različite interpretacije povijesti i danas postavljaju pitanje je li sazrijelo vrijeme za susret pomirbe predsjednika triju država i otvaranje novog povijesnog poglavlja u odnosima država.
"Povijesne tragedije koje je u tom prostoru svaki narod doživio na svoj način trebalo bi prepustiti povijesti i gledati u budućnost gdje ne bi bilo dominacije jednih nad drugima", navodi Kante osnovnu ideju planiranog susreta, ali dodaje da su se razlike kako to postići vidjele i tome što Italija nije prihvatilo uravnoteženo izvješće mješovite talijansko-slovenske povijesne komisije o događajima iz vremena fašizma, komunizma i II. svjetskog rata.
"Komisija je donijela sažeto izvješće o međuetničkim odnosima i konfliktima između Slovenaca i Talijana. No, službena Italija, koja je sudjelovala u toj inicijativi, sada ga ne prihvaća. Jednako takvo izvješće priprema i slična komisija o odnosima Slovenaca i Hrvata. To je dobar put za budući suživot. Ako ga sadašnja politika bilo koje države ne prihvaća i otklanja, to onda znači da još nije sazrijelo vrijeme za finalni čin pomirenja od strane predsjednika država", piše Kante.
U vezi natpisa "Naš Tito" na slovenskoj strani brda Sabotin kod Nove Gorice što ga talijanska politika ocjenjuje u najmanju ruku kontroverznim, pa su njegovo uklanjanje preporučili ne samo predstavnici Berlusconijeve vlade nego i Romano Prodi, Kante navodi da mnoge ulice i trgovi u talijanskim gradovima uz granicu i danas nose nazive po imenima vojnih zapovjednika i postrojbi talijanske vojske iz oba svjetska rata.
"To su postrojbe i generali koji su u raznim razdobljima i prilikama djelovali na slovenskom etničkom teritoriju, te strijeljali naoružane ustanike i nedužne taoce, palile sela i tjerale ljude u logore. Veličanje takvih ljudi i jedinica za Slovence je uvredljivo. Unatoč tome nikome u Italiji ne pada na pamet da neka imena, barem ona koja su najviše kompromitirana, u sadašnjim uvjetima odstrani. Takav je i slučaj postojanja divizije Julia čiji su pripadnici zapalili selo Ustje blizu Vipave, gdje su ubili osam talaca, a većinu ljudi odveli u logore", navodi Kante, dodajući da Slovenci, pa i rodbina žrtava, i danas posjećuje talijansku Goriziju, gdje spomenuta divizija ima svoja obilježja.