Inicijator "neformalnog susjedsko-prijateljskog susreta" Drnovšek je pojasnio početkom tjedna da od njega ne treba previše očekivati već će to biti prigoda da sa susjednim kolegom razmijeni mišljenja o europskim i bilateralnim pitanjima.
"Slovenija je zainteresirana da naša susjeda Hrvatska počne što prije pregovore o članstvu u EU i da se čim prije odredi rok tih pregovora", rekao je Drnovšek.
Službena Ljubljana, s kojom Zagreb još nije riješio nekoliko otvorenih pitanja što su znala biti povodom povremenom zatezanju susjedskih odnosa, zadnjih je tjedana odlučno lobirala za otvaranje pregovora Hrvatske s Europskom unijom, a koje je Bruxelles ipak odlučio odgoditi zbog hrvatskog neizručenja odbjeglog generala Ante Gotovine Haškome sudu.
"Sloveniji treba Hrvatska, a Hrvatskoj je potrebna Slovenija, to vrijedi za sva područja, a najviše za gospodarstvo", istaknuo je u Bizeljskom Drnovšek.
Dva dana uoči sastanka Drnovšek je za slovenski radio pojasnio da je potpora koju je Zagrebu demonstrirala vlada Janeza Janše želja da se stvori ozračje u kojem bi se lakše rješavala preostala otvorena pitanja: određivanje zajedničke granice, obeštećenje hrvatskih štediša Ljubljanske banke i nuklearka Krško.
O otvorenim pitanjima Drnovšek je kazao da se promijenila politička klima, da vlade dviju zemalja sada vode Janez Janša i Ivo Sanader, te je vrijeme da se ponovno "racionalno i neopterećeno" sagledaju otvorena pitanja.
Ako to nije moguće, Drnovšek ne isključuje ni treću stranu, odnosno arbitražu.
Hrvatska i Slovenija vuku godinama otvoreno pitanje određivanja zajedničke granice, poglavito prijeporne morske granice. Nju je 2001. godine Drnovšek, tada u svojstvu premijera, uredio s bivšim premijerom Ivicom Račanom, no Hrvatska je naknadno od tog dokumenta odustala.
Slovenija i dalje tvrdi da je taj sporazum dobar i za nju važeći.
Hrvatski je predsjednik Mesić o sporazumu Račan - Drnovšek iz 2001. kazao da je namjera tadašnjih vlada bila u što kraćem razdoblju riješiti otvorena pitanja.
"Namjera je bila da se ta suradnja intenzivira", da se pitanja što prije riješi, ali javnost ni jedne ni druge zemlje za to tada nije bila spremna, kazao je Mesić.
Treća tema razgovora bila je zajednički sastanak Slovenije, Italije i Hrvatske o tzv. optantima i ezulima. 7
Dva dana uoči sastanka Drnovšek je za slovenski radio pojasnio da je potpora koju je Zagrebu demonstrirala vlada Janeza Janše želja da se stvori ozračje u kojem bi se lakše rješavala preostala otvorena pitanja.
"Ja sam dr. Drnovšeku zahvalio za sve ono što je Slovenija poduzela i poduzima za hrvatsko pregovaranje s Europskom unijom, jer to može koristiti jednoj i drugoj strani", rekao je Mesić.
Hrvatska i Slovenija vuku godinama otvoreno pitanje određivanja zajedničke granice, poglavito prijeporne morske granice. Nju je 2001. godine Drnovšek, tada u svojstvu premijera, uredio s bivšim premijerom Ivicom Račanom, no Hrvatska je naknadno od tog dokumenta odustala.
Slovenija i dalje tvrdi da je taj sporazum dobar i za nju važeći.
No Slovenija bi bila spremna privremeno ga ostaviti po strani kako bi se stvorio manevarski prostor za pregovore o novom rješenju koje bi imalo "manje, minimalne izmjene" u odnosu na ono iz 2001., najavio je Drnovšek.
Na novinarsko pitanje na kakve su kompromise dvije zemlje spremne ići oko rješavanja otvorenog pitanja utvrđivanja zajedničke granice, obojica predsjednika su odgovorila da to prepuštaju vladama.
Drnovšek je početkom tjedna bio najavio da bi Ljubljana bila spremna privremeno ostaviti po strani Sporazum Račan - Drnovšek iz 2001. kako bi se stvorio manevarski prostor za pregovore o novom rješenju.
"Očito je da javnost ni jedne ni druge zemlje nije bila pripremljena za tako brzo rješavanje", rekao je o istom sporazumu iz 2001. Mesić.
Sada ta odluka leži na vladama, "na njima je da nađu modus", a mi ćemo ih podržati, rekao je Mesić.
Dvije zemlje trebaju još riješiti preostala pitanja nuklearke Krško i obeštećenja štediša Ljubljanske banke no nisu suglasne oko razine rješavanja tog pitanja. Ljubljana naime drži da to pitanje treba rješavati pregovorima o sukcesiji, dok je za Zagreb to bilateralno pitanje te traži od Slovenaca da obeštete hrvatske štediše za izgubljenu deviznu štednju.
Mesić i Drnovšek su razgovarali i o predviđenom susretu s talijanskim predsjednikom Carlom Azeglijem Ciampijem, u pokušaju da zatvoren preostala otvorena pitanja iz drugog svjetskgo rata.
Slovenska javnost i mediji početkom godine burno su reagirali na prikazivanje talijanskoga TV filma "Srce u jami" o obračunu jugoslavenskih partizana s hrvatskim i slovenskim Taljianima nakon završetka drugog svjetskog rata.
Datum toga trojnog susreta ne treba forsirati pod svaku cijenu, rekao je Drnovšek.
"Radit ćemo na tome da se, u tom smislu, stvori zrela politička klima u sve tri zemlje", rekao je slovenski predsjednik.
Objasnio je da treba odrediti koje lokacije obići, vjerojatno, misleći pritom na mjesta kraških jama u koje su partizani bacali tijela ubijenih, ali i mjesta koncentracijskih logora koje su Talijani uspostaviti u vrijeme okupacije.
Predsjednik Mesić je bio eksplicitniji: "Ne bi bilo dobro da se spominju samo jedne žrtve", rekao je.
Mnogi ljudi koji su završili u fojbama, počinili su zločine u Hrvatskoj i Sloveniji.
"Ja jesam za to da se ta knjiga zatvori, ali ne da se jedni zločini prešućuju a drugi da se ističu", istaknuo je hrvatski predsjednik.