Najviše bi se trebalo zasijati kukuruza, na 390.000 hektara, zatim soje na 50.000 hektara, šećerne repe na 26.000 do 28.000 hektara, suncokreta na 28.000 hektara, stočnog ječma na 20.200 hektara itd.
Ministarstvo je do sada po osnovi poticaja za 2004. godinu isplatilo 923 milijuna kuna, od čega 586 milijuna kuna za biljnu proizvodnju.
Voditelj Odjela za poljoprivredu i prehrambenu industriju osječke Komore Ernest Nad nedavno je kazao kako bi se proljetna sjetva u Osječko-baranjskoj županiji, prema sadašnjim procjenama, trebala obaviti na više od 112 tisuća hektara, no da se zbog dugotrajnih nepovoljnih vremenskih prilika i poodmaklih agrotehničkih rokova za neke kulture odvija u otežanim uvjetima.
Dodao je kako je najviše površina u Osječko-baranjskoj županiji, oko 78.500 hektara, predviđeno za sjetvu merkantilnog kukuruza, kojemu su proizvođači najskloniji, dok je smanjen interes za soju, ponajviše zbog uvoza jeftine soje iz Argentine.
Sjetva u Vukovarsko-srijemskoj županiji za sada se odvija prema planu, istaknuli su u Upravnom odjelu za poljoprivredu i šumarstvo te županije. Sjetva šećerne repe je pri kraju, a u tijeku su pripreme za sjetvu kukuruza.
U toj županiji sjetva se planira na površinama od 85.000 hektara, a prema podacima iz Upravnog odjela za poljoprivredu i šumarstvo Vukovarsko-srijemske županije, najviše površina, 50.000 hektara, predviđeno je za sjetvu kukuruza. Šećerna repa sijati će se na 10 do 11 tisuća hektara, dok će preostale površine biti zasijane sojom, suncokretom i krmnim biljem.
Prema podacima iz Ministarstva poljoprivrede, ranijih godina, odnosno 2002., 2003. i 2004. godine, sjetva se u Hrvatskoj obavljala na površinama od prosječno 730 tisuća hektara, od čega se, najveći dio odnosio na površine pod kukuruzom - 390.000 hektara.
(Hina) xtp yds