Pododbor za Europu Odbora za međunarodne odnose Zastupničkog doma Kongresa održao je u srijedu saslušanje o trenutnoj političkoj situaciji u Bosni i Hercegovini i razvoju njezinih institucija.
Sudionici su se suglasili da skoro deset godina od Daytonskog sporazuma kojim je u prosincu 1995. okončan sukob u BiH ta zemlja još uvijek ne funkcionira kao moderna demokratska država sposobna da ostvari svoj glavni vanjskopolitički cilj, uključenje u Europsku uniju i NATO.
"Daytonski sporazum je okončao rat. Ipak, glavna kritika Daytona je da je on rezultirao u etničkoj podjeli zemlje, tako potvrđujući etničko čišćenje", rekao je predsjednik Pododbora za Europu Elton Gallegly.
Središnji nedostatak Daytonskog ustavnog uređenja BiH je skoro suverena pozicija njezinih entiteta, Republike Srpske i Federacije BiH i njoj odgovarajuća slabost institucija države BiH, istaknuo je Bruce Hitchner, profesor sa Sveučilišta Tufts.
On je naveo da je međunarodna zajednica preko Visokog predstavnika za BiH posljednjih godina radila na ispravljanju nedostataka Daytona i prenijela na središnju državu pojedine ovlasti poput Službe za granice, ujedinjene Obavještajne službe, Ministarstva sigurnosti, Ministarstva obrane, Državnog suda i Ministarstva pravosuđa te porezne vlasti.
Ipak, kaže Hitchner, unatoč reformama u BiH se i dalje uvelike upravlja prema nedostatnom Daytonskom ustavu budući da se do sada međunarodna zajednica nije željela izravno pozabaviti ustavnom reformom jer bi time otvoreno pokazala stupanj do kojega temeljne etničke podjele i dalje ometaju zemlju deset godina nakon rata.
Cilj međunarodne zajednice je uključivanje BiH u EU i NATO, pri tome radeći na uklanjanju rata i nasilja kao opcije iz političkog života i uvođenja tržišnog gospodarstva kao temelja budućeg ekonomskog napretka, rekao je Gerard Toal, profesor na Fakultetu za javne i međunarodne poslove u Alexandriji.
On je ustvrdio da je strategija međunarodne zajednice i Visokog predstavnika za BiH da u tom procesu iznutra mijenjaju Daytonski sporazum, uz izbjegavanje njegove formalne revizije. "Oni bi se mogli suočiti s činjenicom da ta strategija neće uspjeti i da bi mogao biti potreban jasan prekid s Daytonom", rekao je Toal.
Toal je upozorio da postoji protuslovlje između Daytonskog okvira i želje BiH da uđe u Europsku uniju.
Naveo je Studiju o izvedivosti EU koja je ratne podjele u BiH i iz toga rezultirajuće entitete ocijenila kao strukturalni problem. "Bavljenje ovim podjelama i osiguravanje funkcionirajuće države je važno u kontekstu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SAA), budući da samo koherentne, funkcionirajuće države mogu uspješno pregovarati s EU o sporazumu", rekla je Europska komisija 2003.
Venecijansko povjerenstvo je 2005. to potvrdilo istaknuvši da su "krajnje ograničene odgovornosti koje ustav BiH daje državi nedovoljne da bi osigurale funkcioniranje moderne države".
"Da bi ušla u Europsku uniju BiH mora biti modernizirana država. Ona mora prevazići Daytonski okvir, koji je anakronizam iz ratnog doba", zaključio je Toal.
Hitchner i Toal smatraju da je došlo vrijeme za reformu ustava BiH kojom bi se ojačala središnja država prijenosom ovlasti s entiteta i osnažila pozicija građanina naspram sada prevelikih etničkih prava.
Toal kaže da BiH za otpočinjanje pregovore s EU o SAA mora značajno izmijeniti svoju ustavnu strukturu čemu se sada protive političke stranke Republike Srpske strahujući za budućnost svog entiteta. "Da bi imali budućnost u Europskoj uniji, oni će morati prihvatiti slabljenje entiteta Republike Srpske, ako ne i njezino potpuno ukidanje", rekao je on.
Pri tome Toal savjetuje da BiH bude decentralizirana država s nekim ministarstvima koja bi bila smještena u Banjoj Luci.
On predlaže organiziranje referenduma na kojem bi se stanovnici BiH izjasnili da li žele uspostavu ustavnog kongresa koji bi pod nadzorom EU-a izradio novi ustav kako bi BiH postala država spremna za EU.
Hitchner predlaže da se u cilju ustavnih reformi istodobno okonča snažna nazočnost međunarodne zajednice u BiH i smanje njezine institucije, uključujući OESS i Ured visokog predstavnika. Buduća njezina uloga bi trebala biti određena s obzirom na dva cilja: da stanovnici BiH trebaju sami donositi odluke, a da je uloga međunarodne zajednice da podupre i omogući taj proces, navodi on.
On, međutim, smatra da ne bi trebalo smanjivati ovlasti Visokog predstavnika u BiH, koji sada može donositi ključne odluke bez obzira na domaće aktere. Njih treba okončati tek kada BiH postane u potpunosti suverena država, kaže on, predviđajući da bi to moglo biti početkom 2007. nakon što bi, kako savjetuje, BiH provela ustavne reforme i temeljem novog ustava izbore krajem 2006.
Hitchner je preporučio da SAD kao glavni jamac Daytona preuzme vodeću ulogu u potpori ustavne reforme u BiH. Washington bi zajedno s drugim zemljama Vijeća za provedbu mira i EU-om trebao raditi i na djelomičnoj izmjeni međunarodne misije u BiH kako bi se zemlji pomoglo u reformi ustava u pripremi da preuzme punu suverenost i istodobno otpočne proces stabilizacije i pridruživanja s EU.