"U nastavi ne smije biti mjesta za širenje mržnje i nacionalizma. Teme iz novije povijesti treba istraživati bez pristrasnosti i sagledati ih iz različitih aspekata", navodi se, uz ostalo, u zaključcima te dodaje kako je "sadašnja podijeljenost škola u hrvatskom Podunavlju na hrvatske i srpske posebice nepravedna za pripadnike nacionalnih manjina".
Grad Vukovar i hrvatsko Podunavlja zahtjevaju stoga posebnu brigu Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta a ona se posebice ogleda u potrebi intenziviranja svih oblika edukacija nastavnika, učenika i roditelja za zajednički život, stoji također u zaključcima te se predlaže osnivanje posebnog fonda iz kojega bi se financirali projekti u školama koji bi se bavili problemom multikulturalnosti u multietničkim sredinama.
Sudionicima konferencije - predstavncima nevladinih udruga i organizacija, političkih stranaka, državnih i obrazovnih institucija predstavljeni su rezultati istraživanja o stavovima koje o nastavi povijesti imaju učenici, roditelji i nastavnici u vukovarskim školama.
Istraživanje je krajem prošle godine proveo Institut za društvena istraživanja iz Zagreba.
Po riječima dr. Dejane Bouillet iz Instituta, istraživanje je provedeno nad slučajnim uzorkom od 522 učenika, 282 roditelja i 93 nastavnika, a po prvi puta njime su obuhvaćeni pripadnici kako većinskog hrvatskog naroda tako i nacionalnih manjina.
"Rezultati istraživanja pokazali su kako većina ispitanika povijest doživljava kao važnu sastavnicu hrvatskog obrazovanja i svima je važno da se ona temelji na istini kao i da bude predstavljena na način koji će omogučiti izvlačenje pouka za budućnost", rekla je Dejana Bouillet.
Dok stavovi učenika o nastavi povijesti najviše ovise o njihovom školskom uspjehu, spolu, dobi i nacionalnosti, stavovi roditelja najviše ovise o nacionalnosti, navodi se u rezultatima istraživanja.
Stavovi nastavnika o nastavi povijesti uglavnom su ujednačeni bez obzira na nacionalnost. Najveće razlike dobivene su kada je riječ o dijelu povijesti o nacionalnim manjinama i njihovog odnosa sa većinskim stanovništvom.
Tako se primjerice navodi kako su stavovi da je dobro poznavanje povijesti nacionalnih manjina iznimno značajno za svakog čovjeka te da je dobro što neke teme iz hrvatske nedavne prošlosti nisu predavane u nastavi odmah nakon rata, najbliži Srbima a najmanje bliski Hrvatima.