Direktor Transparency International za BiH Boris Divjak u srijedu je novinarima u Sarajevu izjavio da je rječ o iznimno velikom problemu jer se za troškove obnove u BiH svake godine izdvaja do sedam posto bruto-nacionalnog proizvoda (GDP) što je među najvećim postocima u svijetu.
Stanje u BiH posebice je zanimljivo jer je rječ o zemlji koja je bila - a i sada je - među najvećim primateljima međunarodne pomoći za obnovu i poratnu izgradnju, navodi se u godišnjem izvješću TI za 2004. (Global Corruption Report).
Prosječno je godišnje svaki stanovnik BiH od 1996. godine primao po 255 američkih dolara za ove svrhe što je, primjerice, deset puta više novaca nego što ih je za obnovu dobila Hrvatska.
Za pronevjere milijunskih dolarskih iznosa TI optužuje uglavnom neučinkovitu vlast i s njom povezane kriminalne krugove.
Vladajuće stranke, prema Divjakovim rječima, uz pomoć svojih "poslovnih partnera" zapravo su zlorabile proračunska sredstva.
"Pronevjereni novac pristizao je naime iz proračuna. Međunarodna pomoć nije izravno zlorabljena no ona je služila kako bi se 'zakrpale rupe' što su se zbog pronevjera pojavile u proračunima", pojasnio je Divjak.
Milijunske pronevjere sredstava za gradnju i obnovu BiH bile su moguće jer ta zemlja dugo nije imala odgovarajuće zakone poput onoga o javnim nabavama ili sprječavanju sukoba interesa.
No čak i kada su ti zakoni doneseni oni nisu primjenjivani na odgovarajući način što je omogućilo dalje zloporabe, da primjerice proračunska sredstva završe na računima pojedinaca ili političkih stranaka na vlasti.
Boris Divjak je još jednom upozorio da je BiH i dalje jedina zemlja u regiji koja nema strategiju borbe protiv korupcije.
Transparency International stoga pokušava ispuniti tu prazninu svojim aktivnostima a jedna od njih je anonimna telefonska linija na koju građani mogu prijaviti slučajeve korupcije.
Od veljače 2004. godine kada je pokrenuta ta akcija prijavljeno je oko tri i pol tisuće slučajeva korupcije a o mnogima je potom izvješćeno nadležno tužiteljstvo koje je pokrenulo istrage.
Gotovo 40 posto primljenih prijava odnosi se na korupciju u javnoj upravi, posebice onoj na općinskoj i županijskoj razini.
Četvrtina prijava odnosi se pak na slučajeve korupcije na području obrazovanja a potom slijedi korupcija u zdravstvu.