MUP bi po službenoj dužnosti iz upisnika mogao brisati osobe koje su se trajno odselile, ali nisu odjavile prijavljeno prebivalište, ako imaju prijavljeno prebivalište i u drugoj državi, ili se pak utvrdi da su prijavile netočne podatke o prebivalištu.
Upravni postupak pokretao bi se na zahtjev tijela državne ili lokalne uprave te na temelju prijave pravne ili fizičke osobe, a iz upisnika ne bi bili brisani prognanici i izbjeglice.
Budući da SDSS usprotivio predloženim izmjenama, dogovoreno je da se o njima večeras ne glasuje, nego da se idućih dana pokuša postići dogovor o prijepornim zakonskim odredbama.
Naime, Ratko Gajica (SDSS) kazao je da tijela državne uprave koja odlučuju o tome tko se izuzima od brisanja nemaju podatke o osobama srpske nacionalnosti koje su iz Hrvatske otišle u SiCG i BiH te u treće zemlje.
"Ni u jednom državnom tijelu u Hrvatskoj izbjeglice srpske nacionalnosti ne vode se u upisnicima kao izbjeglice i prognanici, i onda ta tijela ne mogu davati podatke na temelju kojih se utvrđuju iznimke od brisanja", ustvrdio je Gajica.
Po njegovim riječima, na taj bi se način brisala prebivališta nekoliko desetaka tisuća osoba koje su, tvrdi SDSS-ov zastupnik Gajica, "bile prisiljene napustiti svoje kuće, a time bi se", kaže, "otvorila i mogućnost brisanja državljanstva i drugih prava".
SDSS predlaže amandman po kojemu bi se Ministarstvo unutarnjih poslova obvezalo da u roku 30 dana dostavi podatke o izbjeglim, prognanim i raseljenim osobama na temelju podataka usklađenih sa SiCG-om i BiH-om te nevladinim udrugama.
Ostali saborski klubovi poduprli su predložene izmjene, izražavajući uvjerenje da će se moći uskladiti popis birača s popisom stanovništva, a to, upozoravaju, nije slučaj u brojnim mjestima.
"Hrvatskoj prijeti opasnost da ima više birača nego stanovnika", kazala je Ingrid Antičević-Marinović (SDP), predloživši da se lažno prijavljivanje prebivališta ubuduće smatra kažnjivim djelom.
Nikola Vuljanić (HNS/PGS) drži da se na temelju lažnog prijavljivanja iz Hrvatske odlijeva na milijune kuna za razna socijalna i druga davanja osobama koje ne žive u Hrvatskoj.
"Sada bi se napokon mogao dobiti popis ljudi koji stvarno žive u Hrvatskoj, pa bi na temelju toga i socijalna prava mogla biti veća za hrvatske državljane", naglasio je Vuljanić.