Vlada je taj zakon zbog brojnih kritika prošli tjedan povukla na doradu i u utorak vratila u saborsku proceduru. Vlada je time odustala od ideje da nositelj liste ne mora biti i na samoj listi.
Po novom rješenju, građanin da bi iskoristio biračko pravo, neće morati dokazivati da uistinu živi u mjestu gdje ima prijavljeno prebivalište.
Ideja da birači moraju dokazati prebivalište izazvala je dosta nezadovoljstva, posebice predstavnika srpske manjine koji su tvrdili da će tako brojni Srbi biti brisani iz biračkih popisa.
Vlada je uz spomenute, dostavila i izmjene Zakona o prebivalištu i boravištu građana koje bi trebale omogućiti da se sredi nesređeno stanje u evidencijama o prebivalištu.
Nadležna bi tijela po službenoj dužnosti iz te evidencije brisala osobe za koje se u upravnom postupku utvrdi da su dale netočne ili neistinite podatke ili imaju prebivalište u drugoj državi, a istovremeno su prijavljeni i u Hrvatskoj, kao i u slučaju kada se trajno isele iz Hrvatske.
Od toga bi bili izuzeti prognanici i izbjeglice.
Postupak za brisanje iz evidencije može se podnijeti na zahtjev tijela državne uprave i jedinice lokalne samouprave, te na zahtjev druge pravne ili fizičke osobe ako imaju saznanja da neka osoba stvarno ne prebiva na prijavljenoj adresi.
Neka će se osoba iz evidencije brisati tek nakon što se uredno provede upravni postupak i rješenje o brisanju postane konačno.
Takvo je rješenje zadovoljilo i predstavnike srpske zajednice u Hrvatskoj.
SDSS-ov zastupnik Ratko Gajica ocijenio je da će se uz predložena izuzeća izbjeći nanošenje nepravde Srbima koji su otišli iz Hrvatske, a koji se svojim kućama ne mogu vratiti iz objektivnih razloga.
Gajica smatra da bi se od postupka brisanja iz evidencije morali izuzeti i Srbi koji su ostali bez stanarskog prava, jer na osobnim kartama ne mogu imati svoju stvarnu adresu.