prošlim izborima.
Nedavno su i dvije albanske stranke u Makedoniji, Demokratska unija za integraciju i Demokratska partija Albanaca, potpisale deklaraciju s istim ciljem, s obzirom da su se oni na prošlim lokalnim izborima upravo i dogodili između albanskih predstavnika. Do poduzimanja takvih koraka došlo je nakon učestalih upozorenja međunarodne zajednice da bi izbori mogu izazvati velike konfrontacije i incidente, posebno među strankama Albanaca.
S održavanjem skorih lokalnih izbora stupaju na snagu zakoni o decentralizaciji vlasti i novoj teritorijalnoj podjeli općina, kojima će Albanci dobiti nadzor, odnosno uspostaviti vlast nad većim brojem općina nego do sada. Stoga je borba za glasove u predizbornoj kampanji nepoštedna, srećom zasad samo verbalna.
S približavanjem izbora iz Europe sve češće stižu poruke vlastima i političkim strankama da izbori proteknu mirno jer će, kako se napominje, o tome umnogome ovisiti i odgovor na zahtjev Makedonije za status kandidata za članstvo u Europsku uniju.
Posebno upozorenje stiglo je političkim strankama Albanaca u izvješću londonskog Instituta za ratno i mirnodopsko izvješćivanje, objavljenom ovih dana u makedonskom tisku, u kojemu se ističe da je međunarodna zajednica zabrinuta zbog opasnosti od neželjenih incidenata na izborima te da je ulog velik jer novim zakonima o lokalnoj samoupravi općine dobivaju puno veće ovlasti. Stoga su, navodi se, moguće i provokacije s međustranačkim obračunima između vladajuće Demokratske unije za integraciju-DUI (osnovane nakon oružanih sukoba 2001.), koja se prvi put natječe na lokalnim izborima, i oporbene Demokratske partije Albanaca-DPA, koja je dosad imala nadzor u svim općinama gdje su Albanci većinsko stanovništvo.
Londonski institut pozdravio je Deklaraciju o poštenim i demokratskim izborima koju su nedavno potpisali DUI i DPA, ali ocjenjuje kako deklarativna zauzimanja vodstava albanskih stranaka ne isključuju mogućnost da pojedinci i skupine pokušaju nasilno utjecati na rezultate izbora.
Na prošlim lokalnim izborima, kada su glavni suparnici u albanskom političkom bloku bile Demokratska partija Albanaca i Partija za demokratski prosperitet, dogodilo se sedam ozbiljnih incidenata, među kojima i jedna ljudska žrtva u Kondovu.
U tom je skopskom selu koncem prošle godine dva mjeseca boravila naoružana skupina sastavljena od Albanaca iz Makedonije, Albanije i s Kosova, koja se povukla na pritisak međunarodne zajednice.
Makedonski dnevni listovi pišu ovih dana da je ta naoružana skupina, koju vodi mještanin Agim Krasniqi, ponovno u Kondovu. List Makedonija u četvrtak postavlja pitanje "je li Krasniqi došao odraditi nečiju izbornu kampanju ili je dio najavljivanog scenarija o novom oružanom sukobu koji bi Makedoniju unazadio u euro i euroatlantskim integracijama, ili bi je suočio i s novim Okvirnim ugovorom ili čak s protektoratom". Prema tom listu, neki Albanci priželjkuju novi sukob kako bi zatim od međunarodne zajednice u okviru konačnog rješenja statusa Kosova, zahtijevali federalnu podjelu Makedonije na zapadni i istočni dio.
List Vreme, pozivajući se na policijske izvore, izvješćuje da je skupina od 40 naoružanih ljudi prije nekoliko dana s Kosova ušla u Makedoniju i rasporedila se na području Tetova, te prenosi i vijest o povratku Krasniqija u Kondovo.