Na pitanje predraspravnog suca Liu Daquna je li razumio optužnicu, Janković je odgovorio kako mu "optužnica nije u potpunosti jasna". Kineski sudac Liu je zbog toga predložio da se u roku od 30 dana ponovi njegovo izjašnjavanje o krivnji, što su strane prihvatile.
Tužiteljica Susan Sommers podsjetila je da je Jankovićev predmet 29. studenoga 2004. predložen za ustupanje pravosuđu BiH, te da je Tužiteljstvo jučer podnijelo zahtjev da se u predmetu suspendiraju sve procesne radnje koje nisu od materijalne važnosti.
Janković (50) se u ponedjeljak 14. ožujka predao ICTY-u nakon dolaska iz Beograda.
Optužen je još 26. lipnja 1996. za zločine protiv čovječnosti počinjene nad nesrpskim stanovništvom Foče, u istočnoj Bosni, od travnja 1992. do veljače 1993., kada je bio zamjenik zapovjednika vojne policije. Na prvoj optužnici s njim bili su i Dragoljub Kunarac, Radomir Kovač i Zoran Vuković koje je ICTY-a 12. lipnja 2002. pravomoćno osudio na 28, 20 i 12 godina zatvora.
Izmijenjenom optužnicom od 20. travnja 2001. izdvojen je u predmet zajedno s Draganom Zelenovićem, koji je još u bijegu.
Tereti ga se po osobnoj odgovornosti u 14 točaka za mučenje i silovanje kao zločine protiv čovječnosti i kršenje ratnog prava i običaja. Snage bosanskih Srba zauzele su Foču u tranju 1992 a vojna policija je zajedno s lokalnim vojnicima pritvarala bošnjačko i hrvatsko stanovništvo, navodi se u optužnici.
Tijekom uhićenja mnogi civili su ubijeni, pretučeni ili izloženi seksualnom zlostavljanju. Bošnjačke žene, djeca i starci držani su u zatočeništvu u kućama, stanovima i motelima u Foči i u okolnim selima, te u zatočeničkim centrima. Mnoge od zatočenih žena bile su izložene ponižavajućim i degradirajućim životnim uvjetima, okrutnom premlaćivanju i seksualnom zlostavljanju, uključujući silovanja. Dio bošnjačkih žena bio je zatočen u kućama i stanovima koji su korišteni kao bordeli i koje su vodile grupe vojnika, uglavnom paravojnih snaga, stoji u optužnici.
U nizu predaja srpskih i drugih optuženika uglavnom s novih haških optužnica, Jankovića se izdvaja po činjenici da je u bijegu proveo devet godina, od čega posljednje četiri u Moskvi pod zaštitom ruskih tajnih službi, sudeći po napisima u britanskom tisku.
"The Guardian" je dan nakon njegove predaje objavio da je Janković bio jedan od nekoliko Srba haških bjegunaca koji se kriju u Rusiji, uz izmijenjeni identitet, rusko državljanstvo, luksuzne stanove, blindirane mercedese i stalnu zaštitu agenata tajne službe FSB-a.
Kao potvrdu tih navoda list je naveo izvore ICTY-a, obavještajne i diplomatske izvore te pisanu izjavu Jankovićeve supruge Milice, danu MUP-u RS nakon posjeta suprugu Moskvi u prosincu 2004.
Predstavnik FSB-a Sergej Ignačenko odbacio je te tvrdnje kao neosnovane, što nije smetalo visokom predstavniku u BiH Paddy Ashdownu da 15. ožujka pozove vlasti u Moskvi da "ozbiljno razmotre te navode i poduzmu odgovarajuće mjere".