Adlešić je izrazila bojazan da će taj zakon kroz saborsku proceduru proći nezapaženo, u sjeni "velikih" europskih tema.
Neobično je da je izrada zakona od vitalnog interesa za hrvatske građane prepuštena isključivo Ministarstvu kulture, iako je, očito, riječ o temi koja zahtijeva multidisciplinarni pristup, u suradnji s ministarstvima poljoprivrede i zdravstva, ocijenila je Adlešić.
Predloženi zakon smatra neprovedivim i nepredvidivim, jer, kaže, postoji opasnost da će njegova primjena nanijeti ogromne štete okolišu i zdravlju stanovništva, a nije jasno, tko bi trebao odgovarati za tu štetu i kakve bi sankcije trebao snositi.
Na opasnosti od liberalizacije prometa GMO organizama na HSLS-ovoj su konferenciji upozorili i stručnjak za genetiku i oplemenjivanje bilja Marjan Jošt te predsjednik Udruge nezavisnih seljaka Hrvatske Vladimir Novotny, koji tvrde da liberalizacija uvoza GMO nije gospodarski opravdana.
Ovakav je zakon protivan Zakonu o sjemenu i sadnom materijalu, koji sijanje novog sjemena omogućuje tek nakon tri godine ispitivanja njegove gospodarske vrijednosti, upozorio je Jošt.
Ustvrdio je da bi za odobravanje nove, genetski modificirane sorte, po predloženom zakonu trebalo svega 30 do 45 dana, a o svemu bi odlučivala tri tijela, s ukupno 17 ljudi.
"Genetski modificiran kukuruz nema nikakve prednosti, a soja ima 10 do 15 posto manje prinose od 'normalne'", naveo je Jošt, ocjenjujući da uvoz GMO-a pogoduje isključivo velikim multinacionalnim korporacijama.
Novotny je, pak, pozvao sve županije da se priključe skupini 'GMO-free' županija, koja nakon jučerašnjeg pristupanja Sisačko-moslavačke, broji osam županija.
Prijedlog Zakona o GMO u saborskoj je proceduri u drugom čitanju, i o njemu bi zastupnici trebali raspravljati i glasovati na tekućoj sjednici, prije Uskrsa.