Istaknula je da potrošači imaju pravo na cjelovitu informaciju o sastavu proizvoda koje kupuju i konzumiraju, što, kako je rekla, sada nije moguće jer Vladina Uredba o genetski modificiranim organizmima propisuje označavanje samo onih proizvoda u kojima ima više od 0,9 posto GMO-a.
Nije znanstveno dokazano, kaže predsjednica HUZP-a, da GMO nema štetnih posljedica na ljudsko zdravlje, pa dok je to tako potrošače treba upozoriti na njegovo prisustvo u namirnicama.
Po podacima udruge, nema značajne razlike između udjela GMO-a između uvoznih i domaćih namirnica, predma, kako je naglasila Brčić - Stipčević, pojedini strani proizvođači u svojim zemljama označavaju proizvode sa GMO-om, a pri izvozu u Hrvatsku to ne čine.
Uz označavanje namirnica za ljudsku prehranu, HUZP traži i označavanje genetski modificiranih sastojaka u prehrani životinja koje se koriste kao ljudska hrana.
Govoreći o ekonomskoj strani uzgoja biljaka s primjesama GMO-a, ona se usprotivila mišljenju da je takav uzgoj isplativiji od konvencionalnog, pojasnivši da je korist od povećanih prinosa GMO usjeva poništena uporabom herbicida koji se pri uzgoju genetski modificiranih biljaka pojačano troše i pri tom još dodatno zagađuju okoliš.