Posebno je zabrinjavajuća situacija u zgradarstvu u kojemu se za grijanje stanova i drugih prostora koristi oprema sa daleko nižom mogućnošću iskoristivosti plina od one propisane u Europskoj uniji, ističe predsjednik HSUP-a Miljenko Šunić.
Nije rijetkost, kaže Šunić, da zgrade imaju i vlastite kotlovnice, što je u potpunoj suprotnosti sa preporukama energetičara.
Budućnost je u tom području, po njegovoj ocjeni, u organizaciji tvrtki koje bi pružale kompletnu uslugu u području plinarstva u zgradarstvu - od projektiranja, do nadzora i upravljanja plinskim instalacijama. Time bi se, kako je dodao, povećala energetska učinkovitost, ali i utjecalo i na građevinare da u izvedbi objekata više nego sada uvažavaju energetske standarde.
Ugradnju učinkovite plinske opreme, istaknuo je, država bi trebala pratiti sustavom poticaja, što sada nije slučaj.
Osim u zgradarstvu, energetska učinkovitost bitne je i u industriji, kaže Igor Dekanić sa Rudarsko-naftno-geološkog fakulteta. U cijeni proizvoda hrvatske industrije, po njegovim riječima, zbog niske energetske učinkovitosti veliki je udjel cijene energije, što te proizvode poskupljuje i čini ih manje konkurentnim.
Na današnjem skupu, na kojemu je bilo oko 150 sudionika, u raspravi su sudjelovali i drugi ugledni energetičari. Tako Stevo Kolundžić iz INE predlaže okrupnjavanje plinskog sektora, radi njegova opstanka u dolazećoj deregulacije i otvaranju tržišta. Uvjetima za sigurnu opskrbu energentima u budućnosti većina sudionika u raspravi označila je predviđanje i prilagodbu globalnim geopolitičkim kretanjima.