Dugotrajni i teški pregovori o tom ugovoru završeni su prošli tjedan, trebao bi biti parafiran 23. ožujka, a potpisan vjerojatno u ljeto, kazao je Tomšić na konferenciji za novinare.
Hrvatska bi, dodao je, do 15. ožujka trebala odlučiti o parafiranju ugovora.
Stranke Ugovora su, s jedne strane Europska komisija, a s druge Albanija, Bugarska, BiH, Hrvatska, Makedonija, posebno Srbija i posebno Crna Gora, Rumunjska, Turska i UMNIK (Privremena uprava Kosova).
Ugovorom se stvara pravni okvir koji omogućava trgovanje prema unutrašnjem tržištu EU, kazao je Tomšić, potvrđujući da će ugovor omogućiti trgovanje bez carine električnom energijom i plinom i sa zemljama EU.
Kao jedan od ciljeva ugovora navodi i stimuliranje pristupanja EU. EU je donijela odluke koje omogućuju sektorsku integraciju, prvi je sektor energetika koji će se, i prije punog pristupanja, integrirati u tržište EU, kazao je.
Na više upita ne stvaraju li se tim ugovorom neke obveze za Hrvatsku, ili što se u međuvremenu promijenilo jer Hrvatska nije potpisala Atenski memorandum koji je bio početak razgovora o tržištu električnom energijom jugoistočne Europe, Tomšić je istaknuo da se ugovorom ne stvara neka zajednica na ovom području koja bi bila zatvorena.
Ničime se ne prejudicira da će se stvoriti neka zajednica na ovom području, kazao je, objašnjavajući i da se u samom nazivu ugovora izbjeglo vezivanje uz teritorij jugoistočne Europe.
Na svaku članicu potpisnicu danom pristupa EU počet će, dodao je, vrijediti pravila EU.
Tomšić osobno smatra da Hrvatska kroz ugovor ne gubi i neće imati štete, da je relativno dobro izbalansiran, a uključuje i direktive EU (od direktiva o tržištu električnom energijom i plinom do zaštite okoliša i pravne stečevine o tržišnom natjecanju) koje Hrvatska ionako treba ugraditi u svoje zakonodavstvo.
Podsjetio je da se Hrvatsku upućuje na regionalnu suradnju, a očekuje da će ugovor omogućiti i da hrvatske tvrtke iziđu na to tržište, da će se poboljšati investicijska klima u plinski i elektronergetski sektor za što su interes iskazale i Svjetska banka i Europska banka za obnovu i razvoj.
Tomšić je istaknuo i da ugovorom Hrvatskoj ne može biti nametnuto ništa što ne bi htjela, jer će se sve bitne odluke ministarskog vijeća donositi konsenzusom.
Uz ministarsko vijeće, osnovala bi se i stalna skupina stručnjaka, regulatorni odbor, forumi za električnu energiju i plin i sektreterijat ugovora.
Regulatorni odbor bavio bi se pitanjima regulacije i njene harmonizacije, a u njegovoj nadležnosti ne bi bilo izdavanje dozvola za objekte, niti pitanje cijena. Pitanje cijena ostaje u nadležnosti nacionalnih regulatora, kazao je Tomšić.
(Hina) xbn yds