Problemi u opskrbi prirodnim plinom mogu se očekivati i iduće ogrijevne sezone, najavio je predsjednik Uprave Ine Tomislav Dragičević.
Zbog rekonstrukcije plinovoda kojim se plin uvozi iz Rusije, što je jedini dobavni pravac, i zbog kašnjenja izgradnje plinovoda Pula-Karlovac kojim bi se plin iz polja u sjevernom Jadranu dopremio do unutrašnjosti, u Hrvatskoj se iduće zime može očekivati oko 300 milijuna prostornih metara plina manje, odnosno na raspolaganju bi na godišnjoj razini, umjesto 2,8 milijardi kubika, bilo ukupno oko 2,5 milijardi kubika.
Iako se pomoćnik ministra gospodarstva za energetiku i rudarstvo Željko Tomšić još uvijek nada da bi do konca godine plin iz Jadrana mogao stići do Karlovca, kaže da će se, ako se to ne dogodi, nedostajuće količine morati riješiti interventnim uvozom.
Najavio je da bi se u tom slučaju raspisao međunarodni natječaj. Cijena će, kaže, vjerojatno biti viša od one koja se postiže dugoročnim ugovorom, pa se može očekivati i poskupljenje prirodnog plina. Potrošači će, vjerojatno, u tom slučaju morati platiti nešto višu cijenu, rekao je Tomšić.
Prema mišljenju predsjednika Hrvatske stručne udruge za plin Miljenka Šunjića, realna cijena plina za kućanstva trebala bi biti 30-ak posto veća kako bi se osigurala normalna opskrba i razvitak.
Interventni uvoz Inu bi, prema prvim procjenama, stajao 25 milijuna dolara, a kako, zbog netržišnih uvjeta, ionako gubi u sektoru plina, INA će, možda već na sutrašnjoj sjednici, zatražiti potporu Vlade.
Na skupu, koji je organiziralo Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva u suradnji s Inom, Plinacrom, Proplinom i Hrvatskom stručnom udrugom za plin, a na kojem su se okupili i predstavnici više županija i gradova, najviše je pozornosti posvećeno kašnjenju izgradnje magistralnog plinovoda Pula-Karlovac.
Plinovod je najprije bio blokiran zbog problema s trasom u Primorsko-goranskoj županiji, a sada je blokiran zbog problema s općinom Fažana koja je pokrenula upravni spor zbog lokacije terminala. Taj je terminal do sada nekoliko puta izmještan i još uvijek nije poznata njegova točna lokacija.
Problem je bio i što je lokacijska dozvola bila izdana za cijelu trasu, pa je Plinacro zatražio i početkom ožujka i dobio lokacijsku dozvolu za nesporni dio trase, odnosno od granice Marčan-Vodnjan do Karlovca. Sada teče rok od mjesec dana i, ako se nitko ne prigovori, ta dozvola postaje pravomoćna, pa će se nakon dobivanja građevne dozvole moći krenuti u gradnju, kazao je direktor Plinacroa Darko Karačić.
Plinovod Pula-Karlovac, dužine 199 kilometara, podijeljen je u četiri dionice, cijevi su već uz trasu, u tijeku su natječaji za izvođače radova. Plinacro čini sve da se 'dohvati' rok do kraja godine, ali to ne možemo potvrditi, kazao je Karačić.
INA pak najavljuje da će s plinovodom od platforme u sjevernom Jadranu na obalu izići u rujnu ove godine.
Rezerve plina u sjevernom Jadranu procjenjuju se na 20 milijardi prostornih metara, a prema Dragičevićevim riječima, Hrvatska bi u prvoj fazi s tih polja mogla dobivati oko 100-200 milijuna kubika, a kada se sve stavi u funkciju oko 700 milijuna kubika.
Inina ulaganja u projekt sjevernog Jadrana su oko 350 milijuna dolara, ulaganja u magistralne plinovode do 2011. procjenjuju se na 442 milijuna dolara (Pula-Karlovac 112 milijuna, plinifikacija Like i Dalmacije 155 milijuna, te ulaganja u središnju i istočnu Hrvatsku 174 milijuna dolara).
Dodaju li se tome i potrebna ulaganja lokalnih zajednica, ukupna se ulaganja u plinofikaciju procjenjuju na milijardu dolara.
(Hina) xbn yds