ZAGREB
Hrvatski je predsjednik Stipe Mesić u razgovoru za posljednje izdanje uglednog europskog tjednika European Voice izrazio svoje čvrsto uvjerenje da se odbjegli general Ante Gotovina ne nalazi u Hrvatskoj. "Apsolutno je sigurno da Gotovina nije u Hrvatskoj jer je Hrvatska zadnje mjesto gdje bi se skrivao, svi ga traže", rekao je Mesić. "Istom logikom bi se od Hrvatske moglo zatražiti da izruči Osamu bin Ladena", dodao je hrvatski predsjednik. "Ako Gotovina nije u Hrvatskoj, onda nije u Hrvatskoj", naglašava Mesić. European Voice piše da je Europska unija odlučila početi pregovore s Hrvatskom samo u slučaju pune suradnje s Haškim sudom, odnosno izručenja generala Gotovine. Mesić u razgovoru tvrdi da je Hrvatska u tom smislu poduzela sve. "Hrvatska je zamrznula njegovu imovinu i imovinu njegovih potencijalnih suradnika. Ljudi koji su pomagali haškim bjeguncima su uklonjeni iz sustava, protiv njih su podignute optužnice i poduzete druge mjere, nitko ne može reći da ne činimo sve što možemo", kaže hrvatski predsjednik. Mesić je izjavio da bi odgoda početka pregovora mogla dovesti do porasta euroskepticizma u Hrvatskoj i cijeloj regiji.
ZAGREB
Predsjednici hrvatske i slovenske vlade Ivo Sanader i Janez Janša održali su radni sastanak u nedjelju u Bovcu i razmotrili načine za rješavanje otvorenih pitanja između dviju zemalja, priopćila je hrvatska Vlada. Dvojica premijera su razgovarali o metodologiji rješavanja otvorenih pitanja i također utvrdili da su stvoreni uvjeti za osnivanje hrvatsko-slovenske povijesne komisije. Posebnu pozornost posvetili su mogućim rješenjima za približavanje stajališta oko zajedničke izjave o izbjegavanju incidenata na moru, kao i sporazuma o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, te pripremi zajedničkih sjednica dviju vlada, dodaje se u priopćenju. Hrvatski premijer Sanader je upoznao slovenskog kolegu s nastojanjima hrvatskih vlasti u pogledu pune suradnje s Haškim sudom, koja predstavlja uvjet za početak pregovora za članstvo u Europskoj uniji. Janša je izrazio nadu da će jamstva i dokazi o suradnji s haškim sudom, koje je Hrvatska u posljednje vrijeme podastrijela Europskoj uniji, biti prihvaćeni, zaključuje se u priopćenju.
WASHINGTON
Američka medijska tvrtka The New York Times organizira od 4 do 6. ožujka u New Yorku turistički sajam na kojem se uspješno predstavila i Hrvatska. Na sajmu pod nazivom New York Travel Show u prestižnom konferencijskom centru Jacob Javits sudjeluje oko 500 izlagača iz cijeloga svijeta, a očekuje se da će ga do zatvaranja posjetiti više od 20.000 ljudi. Ured Hrvatske turističke zajednice (HTZ) u New Yorku na sajmu je predstavio turističke mogućnosti Hrvatske. Ocjenjujući hrvatski nastup uspješnim, voditeljica toga ureda Nena Komarica rekla je kako se brojni posjetitelji raspituju za godišnji odmor na atraktivnom štandu HTZ-a koji plijeni pozor velikim slikama Dubrovnika i Zagreba. Prema podacima Ureda, u prošloj je godini broj dolazaka američkih turista u Hrvatsku porastao za više od 40 posto. Nakon što je nedavno ugledni američki izdavač turističkih vodiča Lonely Planet odabrao Hrvatsku kao najbolje odredište u 2005. može se očekivati da će se rast nastaviti, rekla je Komarica.
KIŠINJEV
Komunistička stranka Moldavije (PC), na vlasti u toj zemlji od 2001. godine, dobit će najviše glasova na parlamentarnim izborima održanima u nedjelju, objavile su agencije na temelju izlaznih anketa. PC bi mogao dobiti 42 posto glasova, Moldavski demokratski blok (centar) 28 posto, a Demokršćanska narodna stranka (desnica) 14 posto, prema anketi koju je neovisni Institut za javnu politiku proveo na 220 biračkih mjesta među 13.000 birača. Prvi službeni rezultati očekuju se tijekom noći. Čak i ako se potvrdi, rezultat PC-a, koji je očekivao oko 50 posto glasova, bit će slaba pobjeda za predsjednika stranke i države Vladimira Voronjina. PC je na posljednjim parlamentarnim izborima, tada bio na proruskoj politici, dobio je više od 50 posto glasova i 71 mjesto u parlamentu. Komunisti sada gaje europske ambicije i žele se riješiti moskovskog utjecaja. Odaziv na izbore bio je 59 posto dva sata prije zatvaranja birališta, a tijek glasanja nadziralo je oko 750 stranih i 2.500 domaćih promatrača.
WASHINGTON
Talijanska novinarka Giuliana Sgrena, koju su u petak ranili američki vojnici nakon oslobađanja iz zatočeništva u Iraku, žrtva je "strašne nesreće" o kojoj će se provesti "temeljita istraga", kazao je u nedjelju dužnosnik Bijele kuće. "Riječ je o strašnoj nesreći, zbog koje je predsjednik Bush osobno nazvao premijera Silvija Berlusconija kako bi mu izrazio sućut i obećao da će se provesti potpuna istraga radi utvrđivanja činjenica", rekao je za CNN predstojnik ureda Bijele kuće za odnose s javnošću Dan Bartlett. "U borbenoj zoni, napose na toj cesti koja vodi prema zračnoj luci, gdje su se dogodili mnogi napadi automobilom bombom, odluke treba donositi u desetini sekunde i jako je važno poznavati činjenice prije nego se donese sud", dodao je. Bartlett je rekao da i "sam predsjednik Bush želi imati potpuno izvješće" o okolnostima događaja i "nedvojbeno želi podijeliti informacije" s talijanskim premijerom. U nedjelju je talijanska novinarka dala naslutiti da je ona osobno mogla biti meta napada američkih vojnika jer su se Sjedinjene Države protivile pregovaranju s otmičarima i dovela u sumnju izjave američke vojske prema kojima je na automobil pucano jer je prebrzo vozio i nije se zaustavio na upozorenje.
ANKARA
Turska mora učiniti više u provedbi svojih političkih reformi prije početka predpristupnih pregovora s Europskom unijom u listopadu, izjavio je europski povjerenik za proširenje Olli Rehn u nedjelju u Ankari. Turska je nedavno usvojila paket zakona na području zaštite ljudskih prava koji bi trebali uvjeriti čelnike Unije da daju "zeleno svjetlo" za početak pregovora. Međutim, u Uniji zasad smatraju da se napredak ostvaren samo na papiru, ali ne i u svakodnevnom životu. "Turska je učinila mnogo u nastojanju da unaprijedi stanje na području ljudskih prava i razumljivo je da je nakon toga došlo do određenog zastoja. Međutim, vrlo je važno da Ankara nastavi sa zakonodavnim, političkim i ekonomskim reformama", rekao je Rehn na zajedničkoj tiskovnoj konferenciji s turskim ministrom vanjskih poslova Abdullahom Gulom. Rehn je rekao da se mora učiniti više na iskorjenjivanju mučenja, proširenju kulturnih i prava žena te na zaštiti manjina.