Mišljenja su kako je za rast cijena ponajprije kriva želja trgovaca za brzom zaradom, ali drže i da poremećaje na tržištu mesa uzrokuje i nepovezivanje proizvođača stoke i mesne industrije.
Iz prehrambene industrije Podravka izvijestili su pak kako za sada neće povećavati cijene svojih mesnih prerađevina. Dodali su kako se njihova mesna industrija većim dijelom opskrbljuje vlastitom stokom pa shodno tome u toj kompaniji trenutačno nisu zabrinuti zbog nestašice mesa kao i mogućnošću da bi ona eventualno ugrozila njihovu proizvodnju.
Iz Podravke su podsjetili kako je 2003. godine suša uzrokovala poskupljenje stočne hrane, što je dovelo do prekomjernog klanja stoke. Osim toga nova stoka nije bila stavljana u tov te se danas javlja nestašica mesa ne samo u Hrvatskoj već i šire.
Posljednji podaci Tržišnog informacijskog sustava u poljoprivredi (TISUP) pokazuju kako je na tržištu primjetan pad potražnje odojaka i svinja, što je u veljači rezultiralo i padom cijena. Istodobno, visoke cijene bilježe se kod junadi i teladi uz nešto manju potražnju, ali još uvijek veću od ponude.
Prema tim podacima, prosječna cijena simentalske teladi krajem prošloga mjeseca na sajmovima se kretala oko 22,72 kune za kilogram, i bila je viša za 18 posto u odnosu na prošlu godinu. Na području kontinentalne Hrvatske telad se prodavala po cijeni od 20 do 25 kuna po kilogramu, ovisno o kakvoći, a na području Dalmacije, Istre i Primorja po cijena do 27 kn/kg.
TISUP bilježi i poskupljenje junadi za oko 10,23 posto u odnosu na lani, a raspon cijena kretao se od 12 do 18 kn/kg s time da su nešto više cijene zabilježene na sajmovima u Dalmaciji, Istri i Primorju, dok su na području kontinentalne Hrvatske cijene bile oko 16 kn/kg.
Prosječna pak maloprodajna cijena svinjskog buta u domaćim je mesnicama potkraj veljače bila 43,56 kn/kg, junećeg buta bez kostiju 52,92 kn/kg, a kilogram janjetine 59,06 kuna.
Problem nestašice mesa te oscilacije cijena, kako napominju u Ministarstvu, dugoročno se može riješiti tek kad konkretno zaživi program razvitka govedarske proizvodnje. Tako bi se u sklopu programa, do 2008. godine podiglo 1.200 novih mliječnih farmi, prosječnog kapaciteta od 40 krava, obnovilo bi se, odnosno adaptiralo postojećih 6.000 farmi koje prosječno imaju 15 krava, te bi se podiglo 228 novih farmi proizvodnog sustava krava-tele s prosječno 60 krava.
Do sada je, kako su istaknuli u Ministarstvu, odobreno 11 projekata za nove farme, čija je vrijednost oko 15 milijuna kuna.