Taj zahtjev BiH je i službeno zatražila 22. veljače na sjednici Zajedničkog odbora za provedbu Ugovora, a predlaže se da se carine povećaju do razine carina po načelu najpovlaštenije nacije u sklopu sporazuma članica WTO-a iz kojih Hrvatska uvozi a s kojima nema sklopljene ugovore o slobodnoj trgovini ili neke druge razine preferencijalne carine.
Iz Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo HGK ocjenjuju da bi revizija Ugovora o slobodnoj trgovini s BiH značila gubitak tog tržišta za pojedine proizvode, a što bi imalo trajne negativne posljedice na razinu proizvodnje, zaposlenosti i izvoza u Hrvatskoj.
Hrvatska i BiH primjenjuju Ugovor o slobodnoj trgovini od 2001. godine, koji je bio asimetričan u korist BiH. To je, kako su pojasnili iz HGK, jedini Ugovor kojim je Hrvatska drugoj strani dala veće koncesije nego što je dobila za svoj izvoz, omogućujući postupno prilagođavanje BiH gospodarstva.
Naime, Hrvatska je od dana primjene Ugovora ukinula carine za uvoz svih proizvoda podrijetlom iz BiH, dok je BiH to učinila u prijelaznom razdoblju od tri godine (prve godine 70 posto carine koja se primjenjuje u BiH, pa 60 posto i 40 posto, da bi sa 1. siječnja 2004. carina bila ukinuta).
Tijekom prijelaznog razdoblja, navode iz HGK, iz BiH nije bilo nikakvih komentara niti primjedbi na Ugovor, no nakon što BiH treba ukinuti carine za hrvatske proizvode dolazi do prosvjeda tamošnjih proizvođača, a sada i zahtjeva za revizijom Ugovora.
Iz HGK netočnim drže i tvrdnje BiH da Hrvatska izvozi svoje proizvode po dampinškim cijenama, jer analize pokazuju da Hrvatska izvozi u BiH proizvode viših cjenovnih kategorija. Ujedno, Hrvatska, za razliku od većine zemalja, ne primjenjuje izvozne subvencije za izvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, iako je poznato da izvozne subvencije stvaraju najveće poremećaje na tržištima hrane.
Ugovor o slobodnoj trgovini između dviju država, ocjenjuje HGK, dao je pozitivne rezultate te doveo do povećanja međusobne robne razmjene dvije zemalja, pri čemu je razvidno da je primjenom Ugovora izvoz iz BiH u Hrvatsku rastao brže. Tako je u odnosu na 2000. godinu (prije primjene preferencijalnog režima) izvoz iz Hrvatske povećan za 135 posto, dok je iz BiH povećan za 660 posto.
HGK smatra kako se poteškoće u poljoprivredi ne mogu rješavati zatvaranjem granica već odgovarajućim mjerama poljoprivredne politike. Kao jednu od mogućih mjera navode poticanje hrvatskih tvrtki na značajnija ulaganja u BiH gospodarstvo.
Podsjećaju da je ukupna robna razmjena poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda Hrvatske i BiH prošle godine iznosila 1,5 milijardi dolara, od čega se 1,15 milijardi dolara odnosi na hrvatski izvoz u BiH, dok je iz te zemlje Hrvatska uvezla robe za 348,7 milijuna dolara. U odnosu na 2003. godinu hrvatski je izvoz povećan 29,3 posto, a u uvoz 50,8 posto.