BEOGRAD
Službeni Beograd i Zagreb dogovaraju posjet srbijanskog premijera Vojislava Koštunice Hrvatskoj "u bližoj budućnosti i u terminu koji će odgovarati jednoj i drugoj strani", izjavio je hrvatski premijer Ivo Sanader u intervjuu koji je objavio magazin "Cord" za mjesec ožujak, koji u Beogradu izlazi na engleskom jeziku. Svoj prošlogodišnji posjet Srbiji hrvatski je premijer ocijenio kao "zaista od povijesne važnosti". "Tim smo posjetom najavili zatvaranje teškog povijesnog razdoblja, i otvorili brojne perspektive stabilnih i dobrosusjedskih odnosa", kazao je hrvatski premijer za srbijanski list. "Zajednička izjava koju smo dali tom prilikom, kao i Sporazum o zaštiti prava manjina koji je potpisan, trajni su znakovi te nove faze odnosa i držim da je sada puno lakše provoditi zajedničke ciljeve i rješavati otvorena pitanja", naglasio je premijer Sanader. Prema mišljenju premijera Sanadera, "hrvatsko-srpske odnose treba graditi na temelju jasne opredijeljenosti i Hrvatske i Srbije za usvajanje svih vrijednosti i standarda na kojima počiva suvremena Europa". "Kao važan element u procesu poboljšanja hrvatsko-srpskih odnosa vidim i srpsku nacionalnu manjinu u Hrvatskoj i hrvatsku nacionalnu manjinu u Srbiji, koje nipošto ne predstavljaju problem i opterećenje, nego trebaju biti obogaćenje naših društava", zaključio je hrvatski premijer u intervjuu za magazin "Cord".
BEOGRAD
Negotinska policija uhitila je u ponedjeljak navečer hrvatskog državljanina Roberta Matanića (28), koji se tijekom dana naoružan zabarikadirao u sobi hotela "Ineks" u Negotinu, potvrđeno je ageniciji Beta u MUP-u Srbije. Kako je neslužbeno rečeno agenciji Beta, Matanić je imao ručnu bombu, te je prijetio da će se ubiti ako ne bude predan predstavnicima Hrvatske u Srbiji i Crnoj Gori, ili ako mu se ne omogući susret s veleposlanikom Republike Hrvatske u SCG. Srbijanska policija je u ponedjeljak pokušala uhititi Matanića nakon dojave da je s putovnicom na svoje ime prešao državnu granicu SCG i Bugarske te da se zbog lošeg vremena zadržao u hotelu "Ineks" u Negotinu. Njegov suputnik Tomislav Marjanović tijekom poslijepodneva dobrovoljno se predao policiji. Protiv Matanića, kako javlja Beta, raspisana je tjeralica u Srbiji i Crnoj Gori zbog šverca oružja, a neslužbeno se doznaje da je Matanić osumnjičen za više kaznenih djela u Bugarskoj, među kojima i za neka ubojstva.
ZADAR
Izaslanstvo Ministarstva vanjskih poslova RH, predvođeno pomoćnikom ministra dr. Slavkom Lebanom, razgovaralo je danas u Zadru s čelnicima Zadarske županije o pripremi sastanka Mješovitog odbora za manjine Republike Mađarske i Republike Hrvatske koji će se održati početkom svibnja ove godine u Zadru. Ove godine je deseta obljetnica suradnje između Hrvatske i Mađarske o pitanju zaštite nacionalnih manjina. Na poseban način obljetnica će biti obilježena otvaranjem kulturno-prosvjetnog centra u Vlašićima na otoku Pagu. Projekt je, kako je rečeno na današnjem sastanku u Zadru, jedinstven primjer suradnje dviju država u zaštiti nacionalnih manjina, a nastao je kao plod zajedničke želje dviju država u očuvanju kulturnog identiteta Hrvata u Mađarskoj.
BEOGRAD
Igmanska inicijativa, asocijacija koja okuplja stotinjak nevladinih organizacija iz Srbije i Crne Gore, Bosne i Hercegovine i Hrvatske, zatražila je u ponedjeljak od vlasti u Beogradu da se ograde od subotnje "obnoviteljske skupštine u progonstvu" bivše "Republike Srpske Krajine". "S pravom očekujemo da se tim povodom oglasi i službena vlast u Srbiji, kako bi se odagnale sumnje da iza toga i oni stoje", kazao je agenciji Beta supredsjednik Igmanske inicijative Aleksandar Popov, ocjenjujući taj događaj "potezom koji ni u kojem slučaju neće doprinijeti poboljšanju položaja Srba u Hrvatskoj". "Mislim da je to pokušaj skupine ljudi, koji su u velikoj mjeri i krivi za tragediju koja se Srbima u Hrvatskoj dogodila, da se ponovo vrate na scenu i manipuliraju s ljudima koji se zbog njihove politike nalaze u izbjeglištvu", kazao je Popov.
ZAGREB/DEN HAAG
Žalbeno vijeće Haškog suda (ICTY) u ponedjeljak je potvrdilo prvostupanjske presude u rasponu od pet do 25 godina četvorici dužnosnika zloglasnog srpskog koncentracijskog logora Omarska, kod Prijedora u Bosni i Hercegovini. Dvojici bivših zamjenika zapovjednika logora Miroslavu Kvočki i Dragoljubu Prcaču potvrđene su kazne od sedam odnosno pet godina zatvora, a bivšim stražarima, poznatim po okrutnosti, Zoranu Žigiću i Mlađi Radiću, kazne od 25 i 20 godina zatvora. Peteročlano Žalbeno vijeće, pod predsjedanjem suca Mohameda Shahabuddeena, odbacilo je praktično sve žalbene osnove branitelja četvorice optuženih, izuzev za osuđujuću presudu za ubojstvo dvojice logoraša i silovanje protiv prvooptuženog Kvočke, te za Žigićevu osuđujuću presudu za zločine u Omarskoj na općoj osnovi.
AMAN
Sirija je u ponedjeljak pristala vratiti Jordanu veliki potez zemlje, površine 125 četvornih kilometara, uz državnu granicu čime je nagovijestila novo razdoblje u odnosima s Amanom nakon neslaganja glede bliskoistočnog mirovnog procesa i politike SAD-a u Iraku. Predsjednik sirijske vlade Naji al Otari rekao je da sporazum ponovno potvrđuje međunarodno priznatu granicu utvrđenu 1931. godine. "Ova demarkacija granice korak je naprijed u suradnji koju smo počeli prije nekoliko godina", rekao je Otari. Prema sporazumu dogovorenom nakon nekoliko sastanaka najviših sigurnosnih dužnosnika dviju zemalja tijekom posljednjih šest mjeseci, Sirija će ukloniti ograde i vojne položaje na području koje je dobila u desetljećima povremenih upada u Jordan. Sporazum sklopljen u ponedjeljak prvi je pokušaj rješavanja ovog pitanja otkako su razgovori između pokojnog jordanskog kralja Huseina i pokojnog sirijskog predsjednika Hafeza al-Asada stali nakon Zaljevskog rata 1991. godine.
MOSKVA
Rusija bi mogla za Teheran graditi još šest nuklearnih reaktora, izjavio je u ponedjeljak u Moskvi šef ruske agencije za atomsku energiju nakon povratka iz Irana s pregovora o iransko-ruskim nuklearnim vezama. "Prema vlastitom nuklearnom programu, Teheran kani graditi reaktore ukupnoga kapaciteta 7000 megavata. Rusija je spremna obaviti taj posao", rekao je Aleksandar Rumjancev. Ruski je dužnosnik u nedjelju u južnoiranskome gradu Bushehru potpisao protokole o opskrbi ruskim nuklearnim gorivom i slanju iskorištenoga goriva natrag u Rusiju, za prvi već gotovo završen reaktor u tome gradu. Ti su sporazumi omogućili početak rada reaktora iduće godine. I kompleks u Bushehru može se proširiti s još pet 100-megavatnih reaktora, rekao je Rumjancev i dodao da bi nova lokacija mogla biti i u gradu Ahvazu blizu iračke granice.
ZAGREB/DEN HAAG
Umirovljeni general vojske bosanskih Srba Radivoje Miletić u ponedjeljak se dobrovoljno predao Haškom sudu (ICTY) nakon čega je smješten u pritvor UN-a u Scheveningenu, potvrđeno je iz Suda. Miletić je poslijepodne doputovao iz Beograda u Haag u pratnji srbijanskog ministra za upravu Zorana Lončara koji pred Haškim sudom treba dati državna jamstva za generalovo puštanje na slobodu do početka suđenja. Termin prvog Miletićevig pojavljivanja pred sudom još nije određen. Miletić je nakon Vladimira Lazarevića i Milana Gvere, treći srpski general koji se tijekom ovoga mjeseca predao ICTY-u.
LUXEMBOURG
Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov razgovarao je u ponedjeljak u Luxembourgu s visokim dužnosnicima EU-a o mogućnosti postizanja sporazuma o tješnjim političkim i ekonomskim vezama, unatoč razlikama u stajalištima oko odnosa s bivšim sovjetskim republikama, izvijestili su u ponedjeljak službeni izvori nakon ministarskog sastanka EU-Rusija. Obje su strane zaključile da je do sada postignut napredak, a na predstojećem sastanku na vrhu Europske unije i Rusije 10. svibnja u Moskvi predviđeno je potpisivanje sporazuma kojim će se odrediti "područja zajedničkog djelovanja", u interesu obiju strana. To su pitanja vezana za područje gospodarstva, pravosuđa, sigurnosti, zatim kulture i obrazovanja, te za problem vanjske sigurnosti.
BEOGRAD
Skupština Srbije u ponedjeljak nije prihvatila Rezoluciju o prestanku progona obitelji Slobodana Miloševića, koju su predložili zastupnici Srpske radikalne stranke Vojislava Šešelja i Miloševićeve Socijalističke partije Srbije. Protiv tog prijedloga, nakon dvodnevne rasprave na izvanrednoj sjednici parlamenta, izjasnio se 121 zastupnik, a za je glasalo njih 99 od ukupno 220 prisutnih. Skupština Srbije, inače, ima 250 zastupnika. Predlagači su tražili da se obustavi "progon" obitelji Milošević "kako bi se on lakše branio pred Haaškim sudom", a rasprava - započeta prije desetak dana, a nastavljena u ponedjeljak - protekla je u međusobnim optuživanjima zastupnika Demokratske stranke Borisa Tadića s jedne strane i radikala i socijalista s druge, o tome tko je više upropastio Srbiju.
ZAGREB
Ujedinjeni narodi zatražili su 1,1 milijardu dolara za petogodišnji plan pomoći palestinskim izbjeglicama, objavila je u ponedjeljak u Ženevi agencija UN-a za pomoć izbjeglicama (UNRWA). Pomoć bi trebala od 2005. do 2009. financirati projekte infrastrukture (obrazovanje, zdravstvo, socijalna zaštita) za nekih 4,2 milijuna izbjeglica kojima UNRWA pomaže na okupiranim područjima, u Jordanu, Siriji i Libanonu. Plan je predstavljen zemljama donatorima uoči konferencije o palestinskim reformama u utorak u Londonu na kojoj bi se trebali okupiti palestinski čelnici i visoki dužnosnici iz tridesetak zemalja, prenosi agencija France presse.
VERSAILLES
Zastupnici oba doma francuskog parlamenta, okupljeni u ponedjeljak na zajedničkoj sjednici u Versaillesu, usvojili su prijedlog revizije francuskog ustava, te time omogućili referendum o ustavu EU-a. Senatori i zastupnici prihvatili su promjene ustava sa 730 glasova za, 66 protiv i 96 suzdržanih. Promjene je snažno podržao i francuski predsjednik Jacques Chirac. Ustavnim promjenama uklonjene su postojeće pravne prepreke za ratifikaciju europskog ustava putem referenduma. U dva nova ustavna članka uvodi se obveza raspisivanja referenduma u Francuskoj o daljnjem širenju EU-a na svaku novu članicu, ali tek nakon što u Uniju uđu Bugarska, Rumunjska i Hrvatska. Ti članci su dodani kako bi se ublažila bojazan protivnika ulaska Turske u EU, koji su zaprijetili da će glasovati protiv europskog Ustava u znak prosvjeda zbog turskog približavanja članstvu.
LUXEMBOURG
Luksemburški premijer i predsjedatelj Europske unije Jean-Claude Juncker zatražio je u ponedjeljak da Turska ispuni obećanje da će ugovor o carinskoj uniji koji ju već veže uz stare države članice EU proširiti i na deset novih. Juncker je dao do znanja da Ankara u protivnom možda neće moći početi pregovore o pristupu EU-u 3. listopada kao što je bilo planirano. Nakon prosinačkog summita EU koji je prošao u napetom ozračju Europljani i Turci su se dogovorili da će pristupni pregovori s Turskom početi 3. listopada 2005. Tada je turski premijer Recep Tayyip Erdogan preuzeo obvezu da će njegova zemlja do tog datuma proširiti ugovor o carinskoj uniji na svih 25 zemalja.