Radni dio skupa otvorila je povjesničarka Agneza Szabo koja je opisala najvažnije političke i društvene prilike u doba književnog uspona Ante Kovačića te je ocijenila da su njegova djela korisna literatura u smislu boljeg razumijevanja prilika u drugoj polovici 19. i početkom 20. stoljeća.
Klasik hrvatske književnosti Ante Kovačić rođen je u Celinama pokraj Zaprešića 1854., a umro je u Stenjevcu 1889.
Povjesničarka Mirjana Gross govorila je o pravaškim nadahnućima u nekim Kovačićevim djelima te je ustvrdila da je on razmjerno umjereno propagirao Starčevićevu ideologiju, što se može vidjeti u njegovu odnosu prema Srbima, ženama, Jugoslavenskoj akademiji znanosti i umjetnosti i drugim pitanjima.
Povjesničar književnosti Miroslav Šicel, predsjednik odbora za znanstveni skup, analizirao je Kovačićev prilog poetici trivijalnog u književnosti te zaključio da je Kovačićev vulkanski temperament u djelu "Fiškal" izmiješao dvije suprotne poetike - romantizma i realizma.
Kovačić, kojega smatraju najvažnijim piscem hrvatskog realizma, do 1888. napisao je pripovijetke "Miljenka" i "Ladanjske sekte", zatim romane "Baruničina ljubav" i Fiškal" te nedovršeni roman "Među žabari". Neki kritičari smatraju da su to samo bile pripreme za roman "U registraturi", koji je počeo izlaziti u časopisu "Vienac", a kao knjiga tiskan je u izdanju Matice hrvatske 1911. godine, dvadeset i dvije godine poslije autorove smrti.
Za znanstveni skup o Anti Kovačiću pripremljeno je dvadesetak znanstvenih radova, od kojih organizator očekuje da bi mogli dati nove rezultate i spoznaje o književnikovu djelu, a bit će objavljeni u posebnom zborniku radova.
Prije znanstvenoga skupa položen je vijenca na spomenik pred zaprešićkom Knjižnicom Ante Kovačića. Po završetku skupa vijenac će biti položen i na književnikov spomenik u Mariji Gorici.