WASHINGTON
Hrvatska je u 2004. ostvarila ograničen napredak u jačanju ljudskih prava, a najveću zabrinutost izaziva oklijevanje da se sudi Hrvatima za ratne zločine, nedostatna suradnja s Haškim sudom i spor napredak u povratku izbjeglih Srba, rekla je u četvrtak u svom izvješću američka organizacija za zaštitu ljudskih prava Human Rights Watch (HRW).
U Svjetskom izvješću 2005., HRW navodi kako je vlada premijera Ive Sanadera, unatoč tome što je izrazila volju za provedbom neophodnih reformi na polju ljudskih prava, do danas ostvarila ograničen napredak, što je ponovno izazvalo zabrinutost njezinih ključnih sugovornika, uključujući srpske članove Sabora i tužiteljicu Haškog suda Carlu del Ponte, može li ispuniti obećanja.
U izvješću se navodi kako se, od 300.000 do 350.000 hrvatskih Srba koji su napustili domove tijekom rata, do kolovoza 2004., prema podacima hrvatske Vlade, dosad vratilo njih 112.162.
Kao jedan od problema za povratak HRW navodi da nije ostvaren opipljiv napredak u rješavanju problema izgubljenog stanarskog prava koje je ukinuto desecima tisuća srpskih obitelji nakon što su napustile svoje stanove tijekom rata i nakon njega.
HRW kaže da bi odluka Europskog suda za ljudska prava (ECtHR) iz srpnja 2004. mogla ograničiti budući napredak u obnovi stanarskih prava Srba.
HRW također upozorava da lokalne vlasti i javni sektor diskriminiraju Srbe povratnike u zapošljavanju što ograničava njihove ekonomske mogućnosti.
Izvješće HRW-a, čije je sjedište u New Yorku, pozitivnim ocjenjuje što se bliži dovršetku vraćanje kuća izbjeglim Srbima te zadovoljavajuća brzina obnove njihovih porušenih domova.
U pogledu progona ratnih zločina, HRW zapaža etničku pristranost hrvatskih sudova koji uglavnom sude Srbima dok je progon odgovornih za zločine protiv Srba zabilježio malen napredak.
WASHINGTON
Sjedinjene Države će uskratiti 10 milijuna dolara pomoći Srbiji i Crnoj Gori u 2005. zbog nesuradnje s Haškim sudom i pozivaju vladu ove zemlje da surađuje sa Sudom posebice izručenjem optuženog Ratka Mladića, objavio je u četvrtak State Department.
Odluku o uskraćivanju 10 milijuna dolara pomoći za 2005. donio je državni tajnik Colin Powell procijenivši da SCG i dalje ne surađuje s Haškim sudom nakon što je SAD iz istog razloga za 2004. zadržao više od 16 milijuna dolara predviđene pomoći, rekao je u priopćenju glasnogovornik State Departmenta Richard Boucher.
Boucher je rekao kako SAD razmatra alternativne načine za upotrebu ovih fondova kako bi se unaprijedili američki politički ciljevi glede SCG.
Sjedinjene Države za 2005. ipak predviđaju pomoć za SCG od 73,6 milijuna dolara, ali je neće dobiti središnja vlada nego će biti preusmjerena na organizacije i programe koji su predani reformama, kazao je glasnogovornik.
LJUBLJANA
Predsjednik vanjskopolitičkog odbora odbora slovenskog parlamenta Jožef Jerovšek izjavio je u četvrtak da je odluka umaškog prekršajnog suda o novčanim kaznama dvanaestorici slovenskih državljana, sudionicima incidenta na graničnom prijelazu Plovanija, pogrešan signal Sloveniji i da je njima začuđen. "Osobno mislim da se radi o pokušaju prejudiciranja granice. To je pogrešan signal s hrvatske strane u vrijeme početka pregovora Hrvatske s Europskom unijom, dio koje je i Slovenija", rekao je Jerovšek u četvrtak za slovensku komercijalnu TV-postaju POP-TV.
Jerovšek je parlamentarni zastupnik Slovenske demokratske stranke (SDS) premijera Janeza Janše, a u prošlom je parlamentarnom sazivu vodio povjerenstvo za tajne službe.
LJUBLJANA
Dodatno zapošljavanje policajaca na granici prema Hrvatskoj jedan je od razloga najnovijeg razilaženja slovenskog ministra unutarnjih poslova Dragutina Mateta i direktora policije Darka Anželja.
Anželj je u četvrtak na konferenciji za novinare izjavio da je od ministra dobio usmeni, ali ne i pismeni nalog da zaustavi zapošljavanje policije zadužene za šengensku granicu prema Hrvatskoj.
Prestanak zapošljavanja šengenske policije postavio bi pitanje odgovornosti zašto se šengenski nadzor prema Hrvatskoj ne izvodi, i to upravo u vrijeme kada će Europska unija evaluirati spremnost Slovenije za takvu kontrolu, ocijenio je Anželj.
Matet je prilikom preuzimanja položaja ministra u Janšinoj vladi najavio da bi zbog smanjenja visokih troškova neke poslove šengenske kontrole prema Hrvatskoj mogli preuzeti pripadnici vojske koji bi granicu kontrolirali nenaoružani.
ZAGREB
Španjolski premijer Jose Luis Rodriguez Zapatero u četvrtak je upozorio baskijskog regionalnog premijera Juana Josea Ibarretxea da ne pokušava održati referendum o samoodređenju Baskije bez privole vlade u Madridu, izvješćuju agencije.
Ako Ibarretxe ustraje u svojoj namjeri, osjetit će "svu silinu zakona", poručio je Zapatero svom sugovorniku tijekom četverosatnog sastanka u premijerskoj rezidenciji u glavnom gradu Španjolske, prenosi dpa. Riječ je o medijski najizazovnijem događaju nakon što je baskijski regionalni parlament 30. prosinca odobrio takozvani Ibarretxeov plan.
Zapatero je, prenose agencije, kazao da je plan protuustavan, no regionalni mu je ministar odgovorio da plan predstavlja "izvanrednu priliku" za uspostavu prijateljskih odnosa između španjolske vlade i sjeverne, baskijske regije koja ima 2,1 milijun ljudi. Prema njegovim riječima, plan, koji je tijesno potvrdio baskijski parlament, predstavlja volju većine Baska.
WASHINGTON
Američka vojska udvostručila je broj helikoptera i poslala još vojnika na sjever Iraka kako bi omogućili održavanje općih izbora 30. siječnja, istaknuo je u četvrtak visoki vojni dužnosnik u Washingtonu.
General John Batiste tvrdi da će se izbori održati u četiri provincije u koje su razmješteni vojnici, ali je priznao da ima problema u dva ključna grada, Samari i Bayjiu.
"Mojih 25.000 vojnika - uključujući dodatnu brigadu i udvostručenje broja helikoptera - bit će pojačanje" za 43.000 pripadnika iračkih snaga sigurnosti u četiri provincije, rekao je general Batiste misleći pritom na provincije pod njegovim nadzorom.
Američki su vojnici nedavno upozorili da u četiri od 18 iračkih provincija nisu sigurni uvjeti za održavanje izbora.
BRUXELLES
Europske države djelovale su vrlo sporo u pružanju pomoći azijskim zemljama pogođenim tsunamijima jer njihove vojske nisu dorasle tom poslu, izjavio je u četvrtak američki senator Bill Frist koji se nalazi u Europi kako bi nadgledao akciju pomoći Šri Lanki.
Vođa većine u američkom Senatu je, međutim, vrlo pohvalno govorio o ulozi koju u dostavi pomoći igra 12.000 američkih vojnika.
"Pitanje je da li bi Europa na terenu mogla djelovati isto tako jedinstveno i to na udaljenoj lokaciji. Mislim da je odgovor na to negativan", rekao je Frist.
S obzirom da EU želi postati jedan od glavnih igrača na svjetskoj sceni, analitičari su se također složili da je odgovor Unije na ovu posljednju katastrofu bio spor. Naime, novac je prikupljen vrlo brzo ali se kasnilo u pretvaranju novca u pravu pomoć, i to najviše zbog loše organiziranog prijevoza.