ZAGREB
Diplomat Dražen Hrastić i policijski inspektori Dario Dudas i Ivan Odeljan, članovi prvog hrvatskog civilnog tima u mirovnoj misiji NATO/ISAF u Afganistanu, otputovali su u četvrtak iz zagrebačke zračne luke za Feyzabad, u sjeveroistočnoj pokrajini Badakshan. Radi se o šestomjesečnoj misiji prvog civilnog tima RH u Afganistanu koji će se u Feyzabadu pridružiti Pokrajinskom timu za obnovu (PRT) kojeg vodi Savezna Republika Njemačka. "Glavna nam je zadaća pomoći u uspostavi institucija središnjih i pokrajinskih vlasti", izjavio je Hrastić, voditelj Odsjeka za kooperativnu sigurnost i razoružanje u Upravi za multilateralu i međunarodne organizacije MVP-a. Dudas, glavni policijski inspektor u Odjelu za nezakonite migracije, rekao je da ne "očekuje veće probleme u obnašanju zadaće". "Životni uvjeti su teški ali je situacija u tom djelu Afganistana stabilna", pojasnio je Dudas, dodavši da bi se problemi mogli javiti oko izbora. Kao drugi mogući problem s kojim bi se mogli suočiti naveo je drogu, jer se ruralno stanovništvo uvelike bavi uzgojem maka kao izvorom zarade. Radi se o prvom kontigentu kojeg Hrvatska, u sklopu dugoročnog angažmana, šalje u civilni dio savjetodavne mirovne misije u Afganistan, a nastavlja se na sudjelovanje pripadnika hrvatske Vojne policije koji u misiji NATO/ISAF sudjeluju već s četvrtom 6-mjesečnom rotacijom.
DŽAKARTA
Jednodnevni summit svjetskih čelnika u Džakarti, posvećen zemljama južne Azije koje je 26. prosinca zadesila prirodna katastrofa i odnijela 150.000 života, završen je u četvrtak usvajanjem deklaracije kojom su sudionici čvrsto obećali da će pomoći u obnovi razorenih i opustošenih područja i uspostavi sustava za obavješćivanje. Glavni tajnik UN-a Kofi Annan pozvao je zemlje da što hitnije upute milijarde dolara obećane pomoći jer bi od bolesti, ako se zakasni u pomoći, moglo umrijeti još 150.000 ljudi, čime bi se broj žrtava od posljedica potresa i tsunamija udvostručio. "Ovo razaranje bez presedana traži globalni odgovor bez presedana, na način da se nacionalnim vladama pomogne u saniranju posljedica katastrofe", kaže se u deklaraciji u kojoj se upozorava da bi proces pomoći i obnove mogao potrajati cijelo desetljeće. Što se tiče sustava za obavješćivanje, svjetski vođe su jednoglasni da bi se taj sustav hitno trebao uspostaviti za područje Indijskog oceana, po uzoru na sustav za obavješćivanje koji postoji za područje Tihog oceana. Do sada su brojne zemlje obećale pomoć od četiri milijarde dolara i slanje ekipa liječnika i ostalih stručnjaka, no postoji bojazan da se dobar dio pomoći neće materijalizirati. Annan je od međunarodne zajednice zatražio da UN-u uputi 1,7 milijardi dolara, uključujući 997 milijuna dolara za žurnu pomoć. Prije godinu dana, kada je u razornom potresu u Bamu poginulo 26.000 ljudi, svjetska je zajednica obećala milijardu dolara pomoći. Iran je, međutim, objavio da je nakon svih obećanja stiglo tek 17,5 milijuna dolara.
RIM
Papa Ivan Pavao II. je u četvrtak na blagdan sveta Tri kralja sa svoga prozora na Trgu svetog Petra poručio kako moli za dječje žrtve plimnoga vala na jugoistoku Azije. "Dok ponavljam svoju molitvu za dječje žrtve plimnoga vala u Aziji, ne mogu zaboraviti i dječje žrtve gladi i bolesti, ratova i terorizma, kao i otetu, nestalu ili iskorištavanu djecu u nečasnoj trgovini", rekao je Papa pred više tisuća hodočasnika na Trgu svetog Petra, na kojem su bili i likovi sveta Tri kralja. "Djeca su sadašnjost i budućnost Crkve", rekao je Papa i dodao kako svoje misli upućuje i onima koji se "zauzimaju za zaštitu najmanjih". Ivan Pavao II. je i najavio temu ovogodišnjem Međunarodnog dana mladeži koji će se održati u kolovozu u Koelnu. "Došli smo da ga obožavamo", tema je dana mladeži, kojem Papa namjerava nazočiti.
BERLIN
Useljavanje Židova iz istočnoeuropskih zemalja koji su dosad bez većih prepreka mogli imigrirati u Njemačku biti će u budućnosti strogo ograničeno, odlučili su krajem prošle godine, a kako u četvrtak javljaju mediji, ministri unutarnjih poslova njemačkih saveznih pokrajina. Konferencija pokrajinskih ministara unutarnjih poslova (IMK) želi useljevanje Židova, najvećim dijelom s područja bivšeg Sovjetskog Saveza, strogo ograničiti i uvjetovati poznavanjem njemačkog jezika te mogućnošću integriranja u njemačko tržište rada. Dosadašnja iskustva su pokazala da velika većina Židova doseljenih u Njemačku nije integrirana u socijalni i društveni život te da većina živi od socijalne pomoći. Od početka devedesetih kada je tadašnja vlada Helmuta Kohla sa židovskim zajednicama postigla sporazum o doseljavanju s područja Sovjetskog Saveza, a u svrhu ponovnog oživljenja židovske populacije u Nemačkoj koja je za vrijeme tzv. Trećeg Reicha gotovo u potpunosti nestala, u Njemačku je uselilo preko 200.000 Židova. Predstavnici židovskih udruga žestoko su reagirali na najave IMK-a o ograničavanju useljenja te se pozivaju na obećanje saveznog ministara unutarnjih poslova Otta Schilyja koji je obećao da novo reguliranje useljevanja neće biti doneseno bez suglasnosti židovskih zajednica.
LJUBLJANA
Slovenija je prošle godine iz fondova Europske unije dobila 183 milijuna eura, dok je u zajednički proračun EU-a dala 170 milijuna eura, izjavila je u četvrtak za slovenski poslovni dnevnik "Finance" Helena Kamnar iz ministarstva finacija. Budući slovenski doprinos za zajednički proračun u Bruxellesu bit će objavljen krajem ovog ili početkom idućeg mjeseca, a vlada novog premijera Janeza Janše najavila je da će izvršiti značajan rebalans proračuna za ovu godinu koji je naslijedila od prijašnje vlade kako bi se Slovenija što bolje pripremila za korištenje sredstava iz europskih fondova. Slovenija inače očekuje da će do 2013. godine u EU ostvarivati poziciju države koja iz europskog budžeta više prima nego što u njega izdvaja, iako je tu poziciju ugrozilo veliko proširenje EU na deset država čime je Slovenija dostigla 75 posto prosječnog nacionalnog proizvoda po glavi stanovnika koji statistički važi za Europsku uniju sa 25 članica.
BAGDAD
Iračka vojska i Nacionalna garda spojile su se u jedinstvene snage sa 120.000 vojnika, prema nalogu privremene vlade od četvrtka. Odlukom koja je objavljena na Dan iračke vojske, 40.000 pripadnika vojske pridružuje se 80.000 članova Nacionalne garde, snage koja je naknadno utemeljena kako bi se svladao otpor pobunjenika. Južno od prijestolnice, u Musayyibu, pobunjenici su napali glavni stožer šijitske stranke. Dvije su osobe poginule, a tri su ranjene u napadu na ured Vrhovnog vijeća islamske revolucije u Iraku (SCIRI), šezdesetak kilometara južno od Bagdada. Sve su žrtve namještenici tog ureda. Zapadno od Bagdada, u pokrajini Al-Anbar, američki marinac je ubijen u operaciji, javlja vojska, ne navodeći potankosti.