LA REPUBBLICA 16. XII. - KOSOVO - ANALIZA

ITALIJA LA REPUBBLICA 16. XII. 1998. Kosovo u ratu "Proteklo je dva mjeseca od 'dana zaokreta', a na Kosovo se vratio rat. Sporazum koji su 12. listopada potpisali srpski predsjednik Slobodan Milošević i Albanci iz male pokrajine koja traži neovisnost od Beograda, a koji je predviđao prekid paljbe i razoružanje srpske vojske i albanske gerile, krši se svakoga dana, ostavljajući na terenu žrtve na objema stranama. Posljednji su poginuli trideset i jedan gerilac OVK-a, koje su jučer, dok su pokušavali prijeći albansku granicu s tovarom oružja i streljiva, ubili srpski vojnici. Prije dva dana jedan je snajperist ubio šestoro srpskih civila ipsred kavane u Peći, na zapadu pokrajine. 'Igrate se s eksplozivom' upozorio je Richard Holbrooke, američki posrednik, tvorac 'mira' iz listopada, koji se vratio u Beograd i Prištinu kako bi ponovno spojio prekinutu nit pregovora. No, Sjedinjene Države više se ne nalaze u idealnom položaju za posredovanje zato što je prije samo dva tjedna State Department dao do znanja da bi Washington radije pregovarao s nekim drugim čelnikom, koji ne bi bio Milošević. A jugoslavenski predsjednik je u "The Washington Postu" nepomirljivo odgovorio da Beograd ne namjerava prihvatiti nikakav nacrt novog statusa Kosova koji bi predviđao i najmanju autonomiju pokrajine, koja se smatra 'kolijevkom' srpske tradicije. Jedini element stabilizacije do sada bili su promatrači koje je poslao OESS da nadziru sigurnost civila i razoružavanje. Izaslanici međunarodne misije pravovremeno su došli na mjesto posljednjega krvoprolića, snimili su tijela i utvrdili imena nekoliko uhićenih Albanaca, no sada bi i promatrači mogli postati dijelom problema: oni na kocku stavljaju život i prema njima bi se moglo postupati kao prema robi za razmjenu između zaraćenih strana. Ako se izravno uključe i strani državljani, sukob bi se mogao čak i proširiti. To da problem Kosova nije ograničen na malu jugoslavesnku pokrajinu pokazuje i jedan drugi element: 40 posto zahtjeva za političkim azilom podnijetih vladama Europske unije dolazi od Kurda i Albanaca, koji su pobjegli od rata. Ako bi u sukobima u Kurdistanu i na Kosovu došlo do barem jedne mogućnosti razvoja prema popuštanju, kaže UN, prepolovio bi se i pritisak izbjeglica na Europu."