DŽAKARTA, 3. prosinca (Hina/Reuters) - Posljednji krvavi sukobi +između indonezijskih muslimana i kršćanske manjine ponovno su u +prvi plan doveli stoljetne vjerske podjele, za koje neki +analitičari smatraju da predstavljaju najveću
prijetnju toj +nemirima zahvaćenoj zemlji.
DŽAKARTA, 3. prosinca (Hina/Reuters) - Posljednji krvavi sukobi
između indonezijskih muslimana i kršćanske manjine ponovno su u
prvi plan doveli stoljetne vjerske podjele, za koje neki
analitičari smatraju da predstavljaju najveću prijetnju toj
nemirima zahvaćenoj zemlji. #L#
Vjerske napetosti u Indoneziji postoje stoljećima, ali su pod
čvrstom, 32 godine dugom vladavinom predsjednika Suharta gurnute
pod tepih.
Sada, kada je vojska diskreditirana ubojstvima prodemokratskih
prosvjednika i kada se zemljom šire bezakonje, politička i
gospodarska previranja, vjerski su problemi ponovno izbili na
površinu.
Nezavisni politički analitičar Soedjati Djiwandono upozorio je u
četvrtak da je vjerski sukob najveća opasnost za Indoneziju.
"Odanost vjeri je među ljudima mnogo snažnija od odanosti vlastitom
entitetu ili bilo kojoj drugoj pripadnosti, stoga bi i jačina
sukoba mogla biti najžešća", rekao je Djiwandono.
Gotovo 90 posto od 200 milijuna stanovnika Indonezije su muslimani,
što je čini zemljom s najbrojnijim muslimanskim stanovništvom na
svijetu. Kršćani čine oko devet, hindusi oko dva, a budisti jedan
posto stanovništva.
Najgušće naseljeni indonezijski otok Java, većinom je nastanjena
muslimanima, ali su zato na obližnjem Baliju, svjetski poznatom
odmaralištu, većina stanovnika hindusi. Na nekim dijelovima otoka
Sulawesi, velikom većinom prevladavaju kršćani, kao i u bivšoj
portugalskoj koloniji Istočnom Timoru.
Suharto je svoj režim volio zvati primjerom vjerske tolerancije.
Sada je međutim, tolerancija na kušnji. Najmanje je 13 osoba
stradalo 22. studenoga u Džakarti tijekom sukoba muslimana i
kršćana. U ponedjeljak je u gradu Kupangu, na istoku zemlje,
zapaljeno nekoliko džamija. U posljednjih nekoliko godina u
Indoneziji je uništeno nekoliko stotina crkava.
Neki vjerski čelnici, a i neki analitičari, s druge strane smatraju
da su posljednji vjerski sukobi namjerno izazvani iz Džakarte.
"Neke skupine koriste trenutačnu socijalnu i gospodarsku krizu
kako bi dodatno potpalili situaciju, sve zbog vlastitih političkih
ambicija", rekao je čelnik muslimanske skupine Nahdlatul Ulama.
(Hina) dj rb