AU 24. XI. DER STANDARD: NJEMAČKA NATO

AUSTRIJA DER STANDARD 24. XI. 1998. Atlantska previranja "Tek što je NATO - bar privremeno - donekle bez štete pregrmio sukob na Kosovu, već se nazire sljedeći unutrašnji sukob. Riječ je, ni manje ni više nego o novoj strategiji saveza, koja bi trebala biti svečano zapečaćena na jubilarnom sastanku na vrhu u Washingtonu u travnju 1999. g. Tom novom strategijom zapadni savez želi reagirati na duboke geopolitičke promjene. NATO bi svojim članicama i dalje trebao nuditi najveću moguću sigurnost - između ostalog i mehanizmom vjerodostojnog zastrašivanja - ali bi istodobno trebao otvoriti svoje strukture i za ad-hoc krizne operacije u suradnji s ne- članicama. Glede spomenute dvije točke nova crveno-zelena njemačka vlada razvila je predodžbe, nimalo privlačne Sjedinjenim Državama: naime, Bonn želi odustati od atomske strategije prvog udara jer je raspadom Sovjetskog Saveza nestao i veliki neprijatelj kojeg je trebalo držati u šahu. Washington i dalje smatra da je strategija prvog udara najdjelotvorniji princip zastrašivanja - pa i u odnosu na nepredvidive despote koji raspolažu oružjem za masovno uništenje - tipa Sadama Huseina. Što se tiče budućih operacija NATO-a izvan područja pokrivenog NATO-vim sporazumom, Bonn se zalaže za obvezujući mandat UN. Washington pak ne želi da operacije poput one u sukobu na Kosovu budu zapriječene vetom Rusije ili Kine. Svojom sigurnosnom i politikom prema Europi Schroederova vlada očituje novu njemačku samosvijest. Nakon što je dovela u pitanje poseban odnos Bonna i Pariza, danas riskira i transatlantska previranja. No, NATO bi se s tim previranjima suočio i da u Njemačkoj nije nastupila promjena vlade. Dopušteno je poći od pretpostavke da će određeni europski saveznici njemačku inicijativu pratiti u najmanju ruku uz iščekivanje i nakonost", smatra Josef Kirchengast.