US-DE-E-NATO-ATOMSKO NAORUŽANJE-Organizacije/savezi-Obrana-Diplomacija +NJ 9. XII. TAZ:NOVA STRATEGIJA NATO-A ++NJEMAČKA+DIE TAGESZEITUNG+9. XII. 1998.+NATO traži novu strategiju+"Uz pitanje globalnih intervencija NATO-a i bez mandata
UN-a, +buduće značenje atomskog oružja u NATO-ovoj strategiji glavna je +tema internih rasprava vladajuće crveno-zelene koalicije o novom +konceptu. Nakon jučerašnjeg zasjedanja ministara vanjskih poslova +u Bruxellesu, nije vjerojatno da će zapadni savez do sastanka na +vrhu, koji će prigodom njegova 50. rođendana biti održan u travnju +sljedeće godine u Washingtonu, postići suglasnost o jasnim +stajalištima. Na spomenutom sastanku na vrhu bit će vjerojatno tek +objavljen formalni kompromis, koji - suprotno zahtjevima, +istaknutim u sporazumu o crveno-zelenoj koaliciji - ni u kom +slučaju neće ograničiti dosad postojeće opcije u sferi atomskog +naoružanja - poput doktrine inicijalnog udara - odgađajući +mogućnost proširenja tih opcija za rasprave nakon sastanka na +vrhu.+Uz njemačkog ministra vanjskih poslova Joschku Fischera, opciju +inicijalne upotrebe atomskog naoružanja, razvijenu isključivo +radi zastrašivanja Sovjetskog Saveza koji ne postoji već sedam
NJEMAČKA
DIE TAGESZEITUNG
9. XII. 1998.
NATO traži novu strategiju
"Uz pitanje globalnih intervencija NATO-a i bez mandata UN-a,
buduće značenje atomskog oružja u NATO-ovoj strategiji glavna je
tema internih rasprava vladajuće crveno-zelene koalicije o novom
konceptu. Nakon jučerašnjeg zasjedanja ministara vanjskih poslova
u Bruxellesu, nije vjerojatno da će zapadni savez do sastanka na
vrhu, koji će prigodom njegova 50. rođendana biti održan u travnju
sljedeće godine u Washingtonu, postići suglasnost o jasnim
stajalištima. Na spomenutom sastanku na vrhu bit će vjerojatno tek
objavljen formalni kompromis, koji - suprotno zahtjevima,
istaknutim u sporazumu o crveno-zelenoj koaliciji - ni u kom
slučaju neće ograničiti dosad postojeće opcije u sferi atomskog
naoružanja - poput doktrine inicijalnog udara - odgađajući
mogućnost proširenja tih opcija za rasprave nakon sastanka na
vrhu.
Uz njemačkog ministra vanjskih poslova Joschku Fischera, opciju
inicijalne upotrebe atomskog naoružanja, razvijenu isključivo
radi zastrašivanja Sovjetskog Saveza koji ne postoji već sedam
godina, žele iz buduće strategije NATO-a izbaciti i vlade Kanade,
Norveške, Danske i ostalih NATO-partnera. Atomske sile SAD, Velika
Britanija i Francuska odbijaju taj zahtjev. Obrazloženje: time bi
NATO izgubio svaku vjerodostojnost svog mehanizma zastrašivanja
potencijalnih budućih protivnika.
Argument o novoj opasnosti u obliku eventualnog ponovnog vojnog
jačanja Rusije, 'koju nije moguće isključiti', ima sada tek
sporednu ulogu u toj argumentaciji. Glavni motiv - posebno za
Sjedinjene Države - jest težnja da prijetnja atomskim naoružanjem
ubuduće odvrati takozvane 'države-negativce' poput Iraka ili
Irana, odnosno ne pobliže lokalizirane 'terorističke mreže', od
nabave, razvoja i upotrebe biološkog ili kemijskog oružja i
dalekometnih raketa.
Za razliku od koncepta odbacivanja inicijalne upotrebe atomskog
naoružanja, koncept 'vojne protuproliferacije' podrazumijevao je
osjetno širenje dosadašnje NATO-ove doktrine o atomskom
naoružanju. Uoči jučerašnjeg NATO-ova zasjedanja, bivši američki
general Lee Butler objasnio je u pismu Fischeru da i među američkim
časnicima postoje ozbiljne dvojbe glede širenja i zadržavanja
doktrine inicijalne upotrebe atomskog naoružanja. Doduše, u
nedavnim razgovorima u Washingtonu, Fischer i ministar obrane
Rudolf Scharping nisu se očitovali protiv planova SAD. Cilj
Sjedinjenih Država nije odbijen ni u internom dokumentu njemačke
vlade, formuliranom nakon sukoba Fischera i Scharpinga oko
odustajanja od opcije inicijalne upotrebe atomskog naoružanja. No,
kod Francuske i niza drugih članica NATO-a Washington zasad nailazi
na tako odlučno odbijanje da ne treba očekivati uključivanje
američkih ideja u budući dokument o strategiji NATO-a do sastanka
na vrhu u travnju sljedeće godine. Posebno ne ako ruska Duma uskoro
ipak ratificira START II - sporazum sa SAD, na što upućuju najnoviji
nagovještaji. U tom će slučaju vjerojatno u Sjedinjenim Državama
započeti nova rasprava o povlačenju preostalih 150 do 185
substrateških atomskih bojevih glava iz zapadne Europe. Samo to
oružje moglo bi biti operativni materijal za politiku 'vojne
protuproliferacije'", napominje Andreas Zumach.